Bilo koji sadržaj može biti dostupan na društvenim mrežama, uključujući vrlo kontroverzan ili nezakonit sadržaj kao što su lažne vijesti i diskriminišući ili uvredljivi sadržaj. Zbog toga su društveni mediji uvijek u središtu mnogih političkih i geopolitičkih događaja.
Informacije su dostupne odmah, svima, i omogućavaju korisnicima interakciju na načine koji su potpuno bez presedana. Kao i kod svakog drugog moćnog alata, društvene mreže se mogu koristiti zlonamjerno.
Trenutno u Evropskoj uniji ne postoji zakon koji se posebno primjenjuje na platforme društvenih medija, a regulatorni okvir je rascjepkan na više propisa.
Nekoliko država članica preduzelo je zasebne korake u suzbijanju dezinformacija u kontekstu hibridnih prijetnji, sa posebnim naglaskom na zaštitu izbornih i demokratskih procesa.
Slične aktivnosti odvijaju se i u drugim državama, od kojih neke prate i pitanja uspostavljanja i narušavanja granice između odgovaranja na hibridne prijetnje i zaštite političkih i medijskih sloboda i ljudskih prava.
U Češkoj, tačnije u Pragu, najveći broj stanovništva vjeruje javnim servisima. Češki radio, koji je sa svojih 25 radio-kanala najslušaniji radio u Češkoj, posjeduje svoju internu službu za provjeru dezinformacija.
"Mi imamo takozvani verification room, u kojem radi tim ljudi te provjeravaju informacije koje se pojavljuju na društvenim mrežama. Najčešće nam se javljaju čitaoci da provjerimo neke informacije, kada utvrdimo da je vijest lažna, objavimo lažnu i pravu vijest jednu do druge sa obrazloženjem", rekao je Filip Nerad, bivši korespondent u Briselu i urednik Češkog radija, za "Nezavisne".
Kako ističe, zanimljivo je to što tekstove koje je obradio tim za provjeru dezinformacija ne postavljaju na društvene mreže, već ih objavljuju na svom portalu, jer na taj način sprečavaju dalje pojavljivanje iste informacije u prostoru društvenih mreža.
Intenzivne aktivnosti poput gore opisanih su izostale u regionu. Iako u zapadnim zemljama postoji opšti konsenzus o tome da problemu dezinformacija, naročito u online sferi, treba pristupiti kao dijelu kompleksnijeg fenomena dezinformacija, on nije prepoznat od strane državnih aktera, akademske zajednice ili
medijskih profesionalaca/ki u regiji.
U slučaju Bosne i Hercegovine, svijest o ovom pitanju je još manje prisutna nego u susjednim zemljama. Dezinformacije su slabo ili nikako prepoznate kao moguća prijetnja, a javna debata o mogućim odgovorima na takve prijetnje skoro i da ne postoji.
Društvene mreže mijenjaju svoje politike
Kako bi zaštitili korisnike, a pogotovo one maloljetne, Evropska unija donijela je Akt o digitalnim uslugama kojem se moraju prilagoditi brojne velike internetske kompanije, platforme i društvene mreže, koji je na snagu stupio u novembru prošle godine. Iako su velike platforme poput Twittera, Facebooka i TikToka u prvom trenutku tvrdile da neće prihvatiti pravila koja nameće ZDU i da će se radije povući s tih tržišta, to se nije desilo i jedna po jedna prihvatila je sva pravila.
Među kompanijama na koje se ovaj zakon odnosi nalazi se i jedna od najpopularnijih mreža na svijetu TikTok.
Kako bi se uskladili s novim pravilima u EU, iz TikToka su najavili promjene, koje uskoro stupaju na snagu.
Novim izmjenama prilikom pretraživanja sadržaja, ako je algoritam za personalizaciju isključen, korisnicima će se prikazivati popularni sadržaj iz njihove regije i na njihovom jeziku, dok će se unutar feedova following i friends prikazivati sadržaj osoba koje prate, ali hronološkim redom.
Još jedna promjena koju uvodi TikTok zbog Akta o digitalnoj privatnosti odnosi se i na ciljano oglašavanje maloljetnicima, koje se zabranjuje.
Sve osobe mlađe od 16 godina sada će automatski biti postavljene kao privatni, a njihov sadržaj neće se moći preporučiti u feedu For You.
Inače, TikTok je jedna od 19 kompanija na koje utiče novi zakon, a na tom popisu nalaze se i platforme poput Facebooka, Instagrama, YouTubea, Maskovog X-a, Snapchata i druge.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.