BANJALUKA - EU zbog svojih internih problema i sporosti reformi u zemljama kandidatima sve je bliže odluci u kojoj bi proces proširenja mogao biti zamijenjen procesom partnerstva sa zemljama zapadnog Balkana.
O tome sve češće, ne samo da pišu evropski i američki mediji, već sve otvorenije govore i sami evropski zvaničnici, koji su o ovoj temi proteklih godina sa bh. novinarima razgovarali, ali nezvanično. Naime, kod evropskih zvaničnika postoji opravdana zabrinutost da bi javno priznanje da EU u ovom trenutku nije spremna na proširenje dovelo do zaustavljanja i ovo malo reformi koje se sprovode.
U subotu je američki medij CNS News nakon razgovora s nekoliko evropskih zvaničnika takođe zaključio da je evropska perspektiva zapadnog Balkana sve neizvjesnija. Oni navode primjer Sjeverne Makedonije, kojoj je EU eksplicitno obećala nastavak proširenja ako se sa Grčkom dogovori o osjetljivom pitanju imena te zemlje. Kad je to učinjeno, kako ističe CNS, EU nije ispunila svoj dio obećanja.
"Čak i nakon dogovora o imenu, zemlja je suočena s novim preprekama, baš kao i ostale zemlje zapadnog Balkana koje teže članstvu, jer EU blok sve češće poziva na usporavanje procesa proširenja", ističu oni.
Kao primjer kako to izgleda u praksi, podsjećaju na nedavno završeni samit u Poljskoj, koji je dio Berlinskog procesa, gdje je jasno pokazano da su Francuska i Holandija protiv, a citirane su i riječi Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, da je protiv svake forme proširenja dok se EU ne reformiše.
Iako je Angela Merkel, uticajna njemačka kancelarka, kako piše CNS, tvrdila da proširenje treba da bude strateško opredjeljenje EU, ni ona ne može ovu ideju da progura kroz evropske procese odlučivanja.
S tim se slaže i Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i poznavalac njemačke i evropske političke scene i odnosa.
"Njemačka jeste snažna i uticajna, ali svakako to nije dovoljno, jer mora imati više onih koji su uz nju i koji podržavaju proširenje. U tom smislu biće potrebna konsolidacija više aktera, a ne samo jedne uticajne članice", kaže Topićeva.
Dodaje da zagovaračima evropskog proširenja unutar EU nikako ne idu na ruku političke elite u BiH i na Balkanu koje ne čine ništa ili čine vrlo malo da se sprovedu potrebne reforme.
S tim se slaže i Srećko Latal, politički analitičar iz Sarajeva, i za "Nezavisne" upozorava da se u BiH više niko ne brine zbog toga što vlast nije formirana ni skoro deset mjeseci od održavanja izbora.
I on se slaže s ovim najavama da će proširenje biti sve teže zagovarati unutar EU, kada pojedine zemlje članice, poput Francuske, kako kaže, više ni ne koriste pojam "proširenje", već govore o partnerstvu ili saradnji sa zemljama zapadnog Balkana.
Latal je mišljenja da BiH i ostale zemlje Balkana ne treba zbog toga da prestanu saradnju s EU, već da je prošire, jer je to u njihovom i ekonomskom i strateškom interesu.
"Mislim da se saradnja može, ne samo nastaviti, već i proširiti i ojačati. EU nama i dalje treba da bude glavno usmjerenje i poslovni partrner, a kako će se naš odnos ubuduće zvati, vidjećemo", rekao je on.
Što se tiče same EU, Latal je rekao da će u narednih nekoliko godina biti jasnije kojim putem će Evropa ići, a da će onda biti jasnije i koja je uloga zapadnog Balkana u tome.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.