BANJALUKA - Iako je prošle sedmice mandat misije EUFOR Althea produžen u Savjetu bezbjednosti UN, u sjedištu NATOa u Briselu smatraju da pitanje stvaranja bezbjednog okruženja u BiH neće biti dugoročno riješeno ako NATO i EU dodatno ne prodube bezbjednosnu saradnju.
Naime, u brifingu koji su nedavno novinari sa zapadnog Balkana imali u sjevernoatlantskoj vojnoj alijansi, rečeno nam je da NATO pridaje značajnu pažnju bezbjednosnim izazovima na zapadnom Balkanu i da zato tijesno sarađuje s EU kako da se njena vojna misija u BiH pojačala, posebno u svjetlu novih geopolitičkih odnosa i rata u Ukrajini. U vrijeme dok smo imali brifinge, nije bilo poznato hoće li Rusija pristati na produženje misije Althea, pa su u NATOu snažno naglašavali da alijansa neće dozvoliti stvaranje bezbjednosnog vakuuma na ovom prostoru u slučaju povlačenja EUFORa.
Oni su nam ukazali na činjenicu da su zapadni Balkan i BiH u novom strateškom konceptu koji je NATO ovog ljeta usvojio na samitu u Madridu visoko na listi prioriteta. Aleksandar Radić, novinar beogradskog "Vremena" i poznati vojni analitičar, koji je takođe prisustvovao brifinzima u NATOu, kaže da je i samit ministara odbrane NATOa, koji je održan sredinom oktobra, ponovo pokazao da je naš region značajna tačka o kojoj se u Briselu razgovara.
"Balkan, posebno BiH i Kosovo se pominju kao jedine dve zemlje osim Ukrajine i očigledno su u fokusu NATOa. Više ne postoji nijedan sastanak na najvišem nivou na kojem se Balkan ne pominje. Prvo se obično pomene Ukrajina, a onda odmah Balkan. Čak ni Tajvan se ne spominje pre našeg regiona. To je očigledan znak kako se fokus pomerio", kaže on za "Nezavisne".
U novom strateškom konceptu BiH se spominje u kontekstu političkog dijaloga sa zemljama koje žele da se pridruže alijansi, kao i u kontekstu jačanja rezilijentnosti protiv malignih uticaja. Iako se to konkretno ne spominje, jasno je da se u ovom kontekstu misli na Rusiju, koju NATO vidi kao prijetnju u ovom dijelu Evrope.
"Nastavićemo da razvijamo partnerstvo s BiH, Gruzijom i Ukrajinom kako bismo promovisali naše interese za mir, stabilnost i bezbjednost u evroatlantskom regionu. Reafirmišemo odluku koju smo donijeli 2008. na bukureštanskom samitu i sve naredne odluke koje se odnose na Gruziju i Ukrajinu", naglašeno je u ovom dokumentu.
Odnosi između NATOa i EU u vojnobezbjednosnom smislu upravo se najviše ogledaju kroz BiH i zapadni Balkan. Naime, sporazumom "Berlin plus" definisano je da NATO prepusti čuvanje mira i bezbjednosti EU, koja želi da razvije vlastite odbrambene kapacitete, i da za to koristi NATO infrastrukturu. Primjera radi, misija EUFOR Althea u BiH funkcioniše na način da se Savjet EU kroz Kancelariju visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost i specijalnog predstavnika EU za BiH brine za vojne i političke aspekte misije na terenu, a da NATO, kroz Glavni štab NATO snaga za Evropu, pruža infrastrukturnu, komandnu i logističku podršku samoj misiji. Podsjećanja radi, visoki predstavnik za EU je španski diplomata Žozef Borel, dok je specijalni predstavnik EU za BiH ambasador EU u BiH austrijski diplomata Johan Zatler.
U NATOu su nam zvanično rekli da je "Berlin plus" aranžman potpisan u martu 2003. i da sporazum predviđa da EU koristi sredstva i sposobnosti NATOa za operacije u koje Alijansa ne bi bila vojno uključena.
"Sporazum 'Berlin plus' garantuje EU pristup NATOovim resursima za planiranje, koji pomažu vojnim operacijama pod vođstvom EU kroz identifikaciju komandnih opcija, procedura za dobijanje i povlačenje NATO sredstava i resursa, i razmjenu povjerljivih obavještajnih podataka", naglasili su oni.
(Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
