U BiH je bez struje nekoliko hiljada povratničkih domaćinstava i to je suptilni oblik opstruiranja povratka, kaže Edin Mušić, ministar za izbjeglice i raseljene u Vladi FBiH.
`Nemam precizne podatke o tome koliko je domaćinstava bez struje, vode ili telefona, ali smo na sjednici državne komisije za povratak ocijenili da je uskraćivanje struje povratnicima prefinjeni vid opstrukcije povratka, jer sada nemamo jako izražene političke ili sigurnosne opstrukcije`, ističe Mušić.
NN: Na koje načine se povratnicima uskraćuje struja?
MUŠIĆ: Priključenje obnovljenih kuća na električnu mrežu godinama se prolongira i odgađa i ne mogu to drugačije tumačiti. U državnoj komisiji smo ocijenili da za potrebe elektrifikacije povratničkih oblasti u cijeloj BiH treba između 34 i 40 miliona KM. Dobar dio tih problema rješava se putem planova elektroprivrednih preduzeća, gdje oni u svojim godišnjim planovima predviđaju određena sredstva. Ali to nije dovoljno i ne uspijevaju riješiti ovaj problem. Ja se ipak ne mogu oteti utisku da u nekim sredinama, gdje već godinama imamo obnovljene kuće i ljudi žive u njima, a nemaju pristup struji, ima svjesnih namjera.
NN: Pa, elektroprivrede su državna preduzeća, šta tu vlade mogu uraditi?
MUŠIĆ: Mi preko Vlade i resornog ministarstva pokušavamo uticati na obje elektroprivrede u FBiH i oni su protekle dvije godine napravili ozbiljne iskorake u Donjem Vakufu, Glamoču, Drvaru, Bosanskom Grahovu... Sada smo potpisali i sporazum o finansiranju elektrifikacije povratničkog dijela oko Rudog, Čajniča i Strgačine i obavezali smo se da ćemo prikupiti 900.000 KM, kako bismo priveli kraju, ili čak i okončali projekat započet prošle godine. To su veliki projekti i traže veliki novac, no u mjestima gdje postoje mreže i gdje se može priključiti struja izvršićemo posebnu analizu i pritisak.
NN: Gdje je najteža situacija?
MUŠIĆ: Postoje različite zone. Tamo gdje je povratak počeo odmah poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, sada su izraženiji zahtjevi za društvenu i duhovnu nadgradnju, infrastrukturu, kulturne sadržaje. Ali imamo i zona gdje je dugo bila prisutna politička i bezbjednosna opstrukcija i gdje je povratak krenuo početkom 1999. ili 2000. godine. Tamo je opstrukcija učinila svoje i ljudi u tim sredinama sada traže minimalne uslove, samo smještaj. A imovina koja je ostala je porušena, devastirana, vrijeme je uradilo svoje i u svim sredinama gdje ima povrtaka - on je podjednako težak. No, posebno je teško i mi ćemo se koncentrisati na područje obala rijeke Drine: od Foče, Kalinovika do Bijeljine. Mislim da su potrebe najizraženije na tom području, jer od 57.000 raseljenih u FBiH, 36.000 je iz RS, a od tog broja 21.000 je iz srednjeg Podrinja, od Bijeljine do Žepe. Na području od Višegrada i Rogatice do Foče je oko 8.000 ljudi.
NN: Ali vapaji dolaze i iz Grahova, Drvara, Bosanskog Grahova?
MUŠIĆ: I tamo je veoma teško, ali u proteklom periodu Vlada FBiH je tamo imala kvalitetan pristup, posebnu pažnju je posvetila toj zoni i urađen je veliki broj projekata.
NN: U parlamentu FBiH Vas su lično prozvali da ste za regiju Drvara dali obećanja koja niste izvršili?
MUŠIĆ: Ma, urađeno je tamo mnogo, ali u konkretnom slučaju ostalo je pitanje `Savića kuće`, manje stambene zgrade koja jeste bila u planu, ali dinamika i razvoj projekata i kraj budžetske godine su učinili svoje i zaista nije bilo smišljenog razloga da se ona ne uradi. Sada smo u poodmakloj fazi da taj nesporazum riješimo.
NN: Djeluju li strane humanitarne organizacije u BiH i dalje u vidljivom obimu?
MUŠIĆ: Taj rad zavisi od stanja na terenu i ono što mene na neki način raduje jeste da se nivo te huamanitarne pomoći smanjuje, jer to znači da se kvalitet života i potrebe i situacija u zemlji popravljaju i da su humanitarne potrebe stanovništva manje. Humanitarni projekti u 2006. godini bili su planirani u iznosu oko 68 miliona KM, u oblasti u kojoj djeluje ovo ministarsrvo, a realizovano je 48 miliona KM. Humanitarna pomoć je dobrodošla, ali se smanjuje iz godine u godinu, a potrebe stanovništva su i dalje, nažalost, izražene.
Provjeriti efikasnost administracije
NN: Imenovani ste i za koordinatora za Srebrenicu iz FBiH. Šta tamo prvo treba uraditi?
MUŠIĆ: Prvo je neophodno provjeriti koliko je općinska administracija efikasna kao servis građanima koji tamo žive. Potom treba utvrditi stanje infrastrukture: da li ima vode, stuje, telefona, Interneta, da li je kvalitetan radio i TV signal, jer to pokazuje koliki je kvalitet mogućeg življenja. Važno je i da li na tom prostoru postoji ambijent za kvalitetno razvijanje uslova za investiranje i zapošljavanje. U Srebrenici će biti vođeno računa i o sigurnosti.
U junu pomoć za povratnike
NN: Prije nekoliko dana zatvoren je jedan javni konkurs za pomoć povratnicima?
MUŠIĆ: Za ovaj poziv pripremili smo oko šest miliona KM i dobili oko 10.000 zahtjeva, od pomoći za podizanje i opremanje farmi poljoprivrednom mehanizacijom, do infrastrukture i projekata društveno-vjerskog i sakralnog karaktera. Ovo je i jedna vrsta sondiranja potreba za podizanje kvaliteta življenja na terenu. Podjelu ove pomoći realno je očekivati u junu.