SARAJEVO - Institut za nestala lica BiH u 2008. godini ekshumirao je oko 2.000 žrtva, a prvi put u jednoj godini je identifikovano više od 1.000 žrtava.
Potvrdio je ovo Amor Mašović, predsjedavajući Kolegijuma direktora Instituta, dodavši da statistički podaci koji govore o napretku u traženju nestalih neće biti dobri dok sve porodice ne pronađu svoje nestale članove.
"Protekla godina bila je prilično teška, jer smo prvo imali problema s finansijama, odnosno platama za naše zaposlene, a kasnije smo ostali i bez šest ljudi koji su prešli u Tim za tražanje nestalih RS. Takođe, imali smo problema s tužilaštvima, što je riješeno koncem godine", kazao je Mašović.
Ističe da je i ove godine predviđen budžet od oko sedam miliona KM, a od tog novca finansiraju se ekshumacije, ukop žrtava i naknade tužilaštvima.
Bez obzira na česta medijska prepucavanja između Instituta i Tima Vlade RS za traženje nestalih, Mašović kaže da su sarađivali.
Goran Krčmar, šef Tima Vlade RS za traženje nestalih, rekao je da su Institutu i Tužilaštvu BiH dostavili podatke o lokacijama za 87 žrtava, a da ih je 14 ekshumirano.
"Ne znam zašto je samo 14 žrtava ekshumirano", rekao je Krčmar.
Mašović ističe da su tamo gdje su bili tačni podaci o lokacijama izvršene ekshumacije.
"Riješeni su svi slučajevi koje nam je dostavio Tim RS tamo gdje su bili vjerodostojni podaci o lokacijama", kazao je Mašović.
Dodaje da je najveći problem doći do tačnih informacija o lokacijama grobnica, te da su svi podaci koje dobiju od koristi, a u proces ekshumacija uključeno je nadležno tužilaštvo.
Milijana Bojić iz Saveza udruženja porodica zarobljenih i nestalih osoba RS smatra da se traženje nestalih mora raditi institucionalno, te da nema koristi od "prebacivanja loptice sa jednih na druge".
"Politizacija i prozivke ko radi, a ko ne radi samo dodatno povređuje porodice nestalih. Bilo bi vrijeme da neko konačno profesionalno, ali i ljudski pristupi tom problemu. Porodice ne mogu više da podnesu manipulacije žrtvama i brojem nastradalih. One imaju pravo na istinu i pravnu satisfakciju, a to se ne može postići opstrukcijom", kazala je Bojićeva.
Ističe da je Zakon o nestalim licima BiH dao ravnopravnost žrtvama svih nacionalnosti, te treba insistirati na njegovoj dosljednoj primjeni.
"Prema mojim informacijama, prošle godine identifikovano je 39 srpskih žrtava, a to nije samo broj nego smiraj za nestale i njihove porodice. Treba pustiti institucije da rade, a udruženja imaju mehanizme da ih nadziru", kazala je Bojićeva i dodala da je centralna baza podataka veoma važna kako bi bile evidentirane sve žrtve i spriječene stalne manipulacije.
Ističe da problem traženja nestalih ne može da se posmatra i rješava samo u BiH, nego u cijeloj regiji.
"Udruženja iz zemalja regiona, na konferenciji održanoj krajem prošle godine, su odlučila da zahtijevamo potpisivanje sporazuma o razmjeni informacija između država regiona. Strašno je što se to već nije desilo ni nakon 14 godina od kraja rata", kaže Bojićeva i dodaje da su već krenuli u dogovore s parlamentarcima kako bi to sproveli u djelo.