BANJALUKA, SARAJEVO - U BiH je posljednjih godina porastao interes za investicije u obnovljive izvore energije, a EU i Njemačka su upravo pokrenule još jedan program koji bi lokalnim zajednicama i građanima koji tamo žive mogao pomoći da te investicije ostvare.
Uprkos povećanom interesu, prema istraživanju koje je GIZ proveo, građani BiH nemaju dovoljno informacija o energetskoj tranziciji.
Na primjer, pokazalo se da samo 27,6 odsto ispitanika ima određeni nivo znanja o održivoj energiji, dok 60,9 odsto nije svjesno njenog uticaja na kvalitet života.
Novac i pomoć za ove investicije mogu dobiti i subjekti u Republici Srpskoj, iako je Njemačka tamo obustavila neke od svojih projekata.
U četvrtak je njemački GIZ u Banjaluci održao radionicu i subjektima u RS, a bili su pozvani i mediji na trening s ciljem da se novinarima i medijima olakša kako da pomognu da javnost bude upoznata s prednostima uvođenja novih tehnologija.
U osam opština, koje su za sada u projektu, očekuje se da će smanjenje troškova tokom životnog vijeka instalirane opreme doseći više od 4,5 miliona maraka, a smanjiće emisije karbon-dioksida u iznosu koji se može uporediti s emisijama iz 14.800 domaćinstava.
Opština Modriča je jedna od onih koja je aplicirala za sredstva iz projekta EU4CAET, planira da postavi solarne panele kako bi smanjili račune za struju na novom sportsko-rekreativnom centru s bazenom koji su napravili u opštini. Vrijednost projekta je 195.000 maraka, od čega je 80 odsto grant.
Saša Božić, samostalni stručni saradnik u opštini Modriča za stambeno-komunalne poslove i energetski menadžment, za "Nezavisne" kaže da bi se možda odlučili i da investiraju u skladištenje električne energije, ali da za sada, ne samo zbog visine troškova, već i zbog nedostatka pravne regulative, ne mogu planirati tu investiciju.
"Od države tražimo da nam bude podrška makar kroz propise i zakonske akte. Radi se o dopuni postojećeg Pravilnika o zajednicama obnovljive energije iz marta tekuće godine, izdatog od strane Regulatorne komisije za energetiku RS, u dijelu vezanom za dijeljenje i skladištenje energije dobijene iz OIE", kaže Božić.
Ako sve bude išlo po planu, očekuje se da bi izgradnja elektrane sa fotonaponskim ćelijama trebalo da počne na proljeće.
Ovaj projekat u BiH implementira GIZ u saradnji s Ministarstvom spoljnih trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Marajke Har, voditeljka EU4CAT projekta, za "Nezavisne" kaže da je cilj podržati lokalne zajednice u BiH da postanu nosioci energetske tranzicije.
"Pored tehničke pomoći i jačanja kapaciteta, projekat nudi i sufinansiranje putem grantova, kako bi zajednice imale priliku da realizuju konkretna energetska rješenja. Vjerujemo da građani, opštine i privatni sektor zajedno mogu biti ključni pokretači promjena", izjavila je ona.
Rolan Matous, stručnjak iz oblasti energetike i konsultant iz E-GON u Austriji, za "Nezavisne" kaže da nizak interes za zelene tehnologije nije činjenica samo u BiH, već da je slična situacija bila prije nekoliko godina i u njegovoj zemlji. Uz praktične primjere i medijsku podršku, danas je, kako ističe, Austrija vodeća zemlja u EU po broju lokalnih energetskih zajednica.
"One su znatno unaprijedile kvalitet života svih građana. Postigli smo demokratizaciju energetskog snabdijevanja, otvorili nova radna mjesta i osigurali da prihod od proizvodnje energije ostaje u našoj zemlji. Zahvaljujući stabilnim cijenama energije, naši građani imaju niže račune, a istovremeno značajno doprinosimo očuvanju naše planete", rekao nam je on, ističući da u Austriji danas ima 100.000 članova energetskih zajednica.
U narednom periodu slične radionice GIZ-a će biti organizovane i u Sarajevu, Mostaru i Goraždu.