Magnetofonski snimak 236. sjednice Predsjedništva Republike BiH, održane 16. januara1994. godine (2)
MIRKO PEJANOVIĆ: "BiH kao višenacionalna državna zajednica zainteresovana je" i ubacuje se, sa zarezom, "kad se uspostavi mir, za saradnju i povezivanje sa državama na prostoru bivše Jugoslavije i Evrope". Možemo tu još tragati.
ALIJA IZETBEGOVIĆ: Možda je bolje "sa susjednim državama".
PEJANOVIĆ: Ja sam imao "susjednim".
HARIS SILAJDŽIĆ: Da vidimo jesmo li se složili s time?
IZETBEGOVIĆ: Ja ne znam što mi to njima saopštavamo kako smo mi zainteresovani? Uopće za saradnju na evropskom planu.
EJUP GANIĆ: Pominje se ratna odšteta.
PEJANOVIĆ: To je naš generalni stav u onoj platformi Predsjedništva.
IZETBEGOVIĆ: Nije ona sporna.
PEJANOVIĆ: Mogli bismo da ga ponovimo.
IZETBEGOVIĆ: Nije sporno inače u nekom dokumentu, ali ne znam ovdje.
SILAJDŽIĆ: S obzirom na to da se radi o jednoj opštoj... cijeli ovaj tekst, ako se to unese, dobija, ako mogu tako reći, malo neozbiljnosti. Zašto? Zato što je to malo udaljeno od ovog našeg konkretnog momenta u kome se nalazimo. Pridodavajući to tome tekstu može se to tumačiti kao da cijelu ovu stvar shvatamo kao jednu vrstu sportske propagande. Jer, očigledno je da o nekoj integraciji i povezivanjima na tlu bivše Jugoslavije u dogledno vrijeme nema govora. A ovaj konfederalni pristup je nešto o čemu se ozbiljno razgovara. U tome je cijela stvar. Mislim da to možemo, ako je baš potrebno, u nekom drugom tekstu reći.
PEJANOVIĆ: Doduše, ja sam to stavio u futur, kad se uspostavi mir.
IZETBEGOVIĆ: Čovjek ti nudi da ti proda kuću, na što ti njemu odgovaraš kako si ti zainteresovan inače za razvijanje svojih poslovnih odnosa i sa drugima. Ipak, kuću kupiš, nećeš. Dobro bi bilo da se držimo teme.
GANIĆ: To što ti, Mirko, zastupaš svi mi zastupamo. Samo je pitanje da li treba da bude sad u ovom dokumentu.
IZETBEGOVIĆ: Da li ima mjesta u ovom dokumentu?
PEJANOVIĆ: Ja sam to i ostavio otvorenim da procijenimo. Ali sam ponovio stav iz naše platforme. Kao načelan stav. Ako bi on izazvao, možda je grubo ovo što kaže Haris - neozbiljnost. Ako bi izazvao odbojnost one strane koja s nama sarađuje, onda to može izostati. Jer, kad sam ja Tuđmanu rekao da je rješenje da BiH bude država, a da se mogu praviti konfederacije, to njemu tad nije odgovaralo. Oni su tad htjeli podjelu u Bosni.
GANIĆ: Zna on da... oko pola miliona Bošnjaka u Srbiji. On to zna. To su stvari koje su njemu poznate. Mi ćemo voditi o tome računa.
PEJANOVIĆ: Možda je Haris u pravu.
SILAJDŽIĆ: Ovdje se nudi nešto specifično i konkretno. Pridavanjem ovog teksta razvodnjava se i izgleda sa naše strane.
IVO KOMŠIĆ: Ovo je odgovor na konkretnu ponudu i ne može predmet toga biti nešto s drugima što mi mislimo. Nezgodno je.
PEJANOVIĆ: To je naš generalni stav. Mi ne možemo negirati istorijsku činjenicu da imamo tri naroda i da imamo njihove istorijske interese da se povezuju i sarađuju na razne načine - kulturno, kroz unije, ne mora biti zajednica državna. I da će toga biti. Jer toga mora biti i mi to moramo razvijati. Sticajem okolnosti BiH ima ovdje tri naroda i imaju pripadnici njihovih naroda u svim susjednim državama - i u Hrvatskoj i u Srbiji i u Crnoj Gori što se tiče Muslimana i u Makedoniji i Sloveniji.
ENES DURAKOVIĆ: Te inicijative s te treće strane nema. Trenutno nema. Nema je zapravo nikako u političkim opcijama koje trenutno imamo. Ne sporeći, i to bi se moglo razmatrati kad se ponuda pojavi. Mislim da ne treba previše insistirati.
IZETBEGOVIĆ: Ja mislim da Pejanović ne insistira da se ubaci. Jer to je neka naša opcija i orijentacija. Samo je riječ o tome da li ima mjesta u ovom tekstu povodom odgovora na jedan konkretni prijedlog. Mislim da ga ne bi trebalo ubacivati.
PEJANOVIĆ: Evo Miro veli ako bi išao, da ide u preambuli. Ja ne insistiram uopšte.
SILAJDŽIĆ: Čekajte, da vidimo o čemu se ovdje radi. Povezivanje sa Srbijom?
PEJANOVIĆ: Povezivanje i saradnja.
SILAJDŽIĆ: Povezivanje i saradnja s ovom Srbijom, s ovakvim režimom Srbije?
PEJANOVIĆ: Nisam ja rekao Srbijom, rekao sam zemljama na prostoru...
SILAJDŽIĆ: Čekajte, znamo o čemu se radi.
PEJANOVIĆ: Da li će biti Srbija, ne znam.
SILAJDŽIĆ: O Hrvatskoj razgovaramo.
PEJANOVIĆ: Kad se uspostavi mir.
SILAJDŽIĆ: Ne samo mir. Nećemo valjda s fašističkim režimom u Beogradu uspostavljati? Iskreno da vam kažem, i ovaj režim u Zagrebu nije daleko od toga. Prema tome, to je jedna sasvim druga diskusija ovdje. Mi ćemo njima reći da mi hoćemo i sa Srbijom. Milošević stalno govori vi ćete sigurno s nama u konfederaciju. Jer nemate druge. Jer je to perspektivno, jer je to vama otvor u svijet, prozor u svijet, itd. To je sasvim jedna druga diskusija i drugi predmet. Mi sada raspravljamo o konfederalnoj ponudi Hrvatske. Režim koji nam je ubio 200.000 ljudi, mi sad raspravljamo, ako dobro shvatam, o povezivanju s tim režimom.
PEJANOVIĆ: Ne, previše pridaješ, Harise.
SILAJDŽIĆ: Ne pridajem. Mi smo raspravljali o nečem drugom.
IZETBEGOVIĆ: Zadnji stav glasi ovako: "Dok se ne sačini.... RBiH prihvata sve prijedloge". "RBiH izražava spremnost da najozbiljnije razmotri" ili "uzme u razmatranje svaki prijedlog koji se odnosi na zaustavljanje ratnog sukoba, uspostavljanje mira i ... zajedničkog života u BiH", itd. "Spreman razmotriti" itd. E sad, da li ova druga strana smatra da smo mi njima dali odgovor na taj način?
Da li smo s ovim mi odgovorili na taj prijedlog? Šta mislite? Naime, jasno je samo ovo da smo onaj tekst odbili. To je jasno. Nismo predložili neki novi tekst, ali smo dali elemente eventualno ako su spremni da se nešto sastavi, napravi.
PEJANOVIĆ: Neke osnove su već date u ovom njihovu članu 15 stav 2.
SILAJDŽIĆ: Jesmo li ovim iscrpili jer ja bih još nešto rekao u vezi sa ženevskim pregovorom?
IZETBEGOVIĆ: Samo da vidimo još jednom ovdje ovo "na osnovama pariteta". Samo me upozorite gdje se onaj paritet spominje?
Bar u ovakvim uslovima da li možemo ponuditi paritet vlasti?
Zajednički razgovor.
ENES DURAKOVIĆ: Može li se onda dodati: "Na nivou najvećih organa vlasti"?
SILAJDŽIĆ: Kao na primjer formiranjem gornjeg i donjeg doma u parlamentu.
IZETBEGOVIĆ: Može se tačno kazati u kom, tj. jednom domu parlamenta. Da kasnije ne kažu, sad kad smo došli da raspravljamo, vi nećete paritet. Da im možemo kazati, mi smo to i onda bili ograničili.
PEJANOVIĆ: Treba kazati na koju se vlast odnosi. Na najvišu vlast. U najvišim organima vlasti.
ENES DURAKOVIĆ: Šta znači najviši organi vlasti? Najviši organi vlasti znači Skupština, znači Vlada i znači sud itd. To je toliko široko da to ne može.
IZETBEGOVIĆ: Mogu kasnije reći da smo ih prevarili. Ne bih želio da imamo neke probleme. Može li se ovako napisati: "po načelima pune nacionalne ravnopravnosti i parlamentarne demokratije". A onda: "...dok bi to to i to bilo zasnovano na paritetu", ali moramo tačno vidjeti koji su to organi. Jer je malo preširok izraz "dok bi vlast bila zasnovana na paritetu". Vlast je poširok pojam.
SILAJDŽIĆ: ...Po nacionalnim pitanjima itd. Suštinskim pitanjima.
PEJANOVIĆ: "Organi konfederacije". Jer i u federaciji i u konfederaciji je neki...
IZETBEGOVIĆ: Možda "konfederalni organi". Organi konfederacije na paritetu.
PEJANOVIĆ: Onda to nije ništa. Mi onda dajemo ponudu koja neće biti...
SILAJDŽIĆ: Zašto ne bismo rekli "u gornjem domu parlamenta". Jer će biti paritet sasvim jasan. Paritet gdje će se odlučivati o suštinskim pitanjima.
IZETBEGOVIĆ: Ovo je jedna dobra ideja da se kaže da bi, pošto se tiče ravnopravnosti, "nacionalna ravnopravnost bi bila zaštićena postojanjem posebnog doma, koji bi bio... sa paritetnim principima".
DURAKOVIĆ: "U onom domu parlamenta u kome će se odlučivati o suštinskim pitanjima vlast će biti zasnovana na paritetu".
KOMŠIĆ: Ali nije to. To nije vlast na paritetu. Vlast je u organima vlasti. PEJANOVIĆ: "U skupštinskom domu u kome se odlučuje o pitanjima nacionalne ravnopravnosti".
KOMŠIĆ: Vlast jeste tu, ali vlast je i u Vladi, da se razumijemo. Bez Vlade nema vlasti. Jer Vlada vlada. Skupština donosi zakone.
AVDO ČAMPARA: I Vlada će biti onakva kakav zakon donese Skupština.
PEJANOVIĆ: Vlada ti može biti samo od jedne partije, pobjedničke, koja može uzeti, recimo...
KOMŠIĆ: Mirko, kamo sreće da je na strankama to zasnovano.
PEJANOVIĆ: Vlada mora imati neki nacionalni sastav koji se poštuje, ali on može, predsjednik Vlade ili mandatar, da uzme iz hrvatskog naroda, iz one partije koja je pobijedila.
KOMŠIĆ: Nije to sporno, sporan je nacionalni paritet. Nije sporno iz koje će stranke.
PEJANOVIĆ: Recimo, sad Haris ne uzima iz Bobanove partije.
KOMŠIĆ: To nije sporno.
PEJANOVIĆ: "U skupštinskim domovima u kojima se odlučuje o pitanjima ravnopravnosti".
SILAJDŽIĆ: Znate šta, ovdje se radi o ovome da smo mi rekli "paritet u vlasti" se podrazumijeva "paritet u vlasti". Ponuda je bila "paritet u vlasti".
IZETBEGOVIĆ: Dakle, da još jednom vidimo kako glasi čitav pasus. "Konfederalni...". Malo je to drukčije. Na tom području bi se uspostavio odmah jedinstveni ustavno-pravni sistem i to na načelima pune ravnopravnosti, parlamentarne... Na tom području. Je li i to ušlo? U drugom smislu je promijenjeno.
Tako kako jeste to je vrlo jasno da je samo lokalna vlast proporcionalna, a drugo sve je paritetno. Tako formulirano. Naravno, i Vlada i sve drugo. Jer je izdvojena lokalna vlast kao vlast zasnovana na proporcionalnom principu. Ostalo je paritetni.
KOMŠIĆ: Ovdje bi trebalo možda staviti "regionalni". Zavisi kako će biti.
NIJAZ DURAKOVIĆ: Ovo je ubačeno s omjerom jedan milion da oni to neće prihvatiti. Već da se pokaže kroz ovo maksimum dobre volje i da nam se ne prigovori da nismo spremni za saradnju, kooperativnost itd. Onda će se na nivou međudržavnih komisija, kako smo ih naznačili, razraditi pitanja onako kako ih treba postaviti. Prihvatiti neće kao što nisu ni prošli put prihvatili.
PEJANOVIĆ: Ova ponuda treba da bude ozbiljna bez obzira na sve.
ENES DURAKOVIĆ: Evo jedne informacije gdje locirati to "paritetno". Koja se meni čini s obzirom na ovo gdje locirati to "paritet". Samo ubaciti jednu riječ paritetom bi zasnovan na načelima pune nacionalne ravnopravnosti parlamentarne demokracije i skupštinske vlasti zasnovane na paritetima. Skupštinske vlasti. To je ono o čemu smo govorili.
ČAMPARA: Skupština samo zakonom donosi.
PEJANOVIĆ: Onda se kaže na zakonodavnom nivou - na nivou zakonodavne vlasti.
SILAJDŽIĆ: Na našu ponudu bi bio sljedeći - s obzirom na vaš broj doći će do majorizacije, a s obzirom na vaš doći će do asimilacije. Eto, to je to.
IZETBEGOVIĆ: Ima li nekog pametnog da se izvučemo iz ovog pariteta? Paritet mora ostati pomenuta riječ. Paritet. Ali ne smije biti takva da nam sutra kažu - vidite, uvukli ste nas u ovo. Da bude jedna formulacija koja ograničava, koja se vidi gdje se može bar me vidjeti u institucijama koje će biti utvrđene. Dakle, možda bi moglo ovako na proporcionalnom principu po popisu iz 1991. godine.
PEJANOVIĆ: Onda ostaje problem.
IZETBEGOVIĆ: A onda ostaje komisija, onda imaš - ti nisi obavezao unaprijed, jer ovako si obavezao jasno, lokalni ovi, a oni drugi paritet. To se vidi iz ovoga. Ja bih to mogao sutra da im kažem da su me prevarili da mi nešto slično ponude. I da mi kažu ne dam ti ja to u Vladi. Kako, ponudio si mi, sad ne daš. Ali druga stvar ako mu kaže tamo, onda se mi raspravljamo gdje se to sve rješavaju pitanja od tog značaja, je li.
SILAJDŽIĆ: Samo malo. Mi nismo jasni bili o ovome, problem je čitav u linijama između nas. Nema granica, nema linija. One linije na kartama su, kao što znate, dosta doprinijele sukobu. Ukoliko nema linija, ukoliko mi zadržavamo taj dio BiH, a ostalo tretiramo kao okupiranu teritoriju i ako bi time prestao rat između nas, ja osobno ne bih ništa imao protiv toga da vidim paritet u Vladi.
X: Samo, molim vas, ovo što je g. Silajdžić rekao ima jednu malu manjkavost. Obratite pažnju na to da konfederacija podrazumijeva, zar ne, zajedničke organe vlasti. I tu bi trebalo takođe. E, sada dolazimo, taj paritet nije ovdje naznačen, a naznačavamo ga samo onda (ne čuje se). I sada dolazimo u taj škripac, da tako kažem, da praktično ukidamo svoju državu.
IZETBEGOVIĆ: Konfederacija po definiciji pretpostavlja državu.
(Jedan dio izlaganja nije snimljen)
SILAJDŽIĆ: Pazite, imamo gornji dom u hrvatskom parlamentu, imamo gornji dom u bosanskom parlamentu, koji rješava pitanje na ovaj način. Imamo dva gornja doma koja nacionalno pitanje ova dva naroda rješavaju na taj način.
IZETBEGOVIĆ: Ali ovdje nije u hrvatskom parlamentu u Zagrebu, a ovdje mi govorimo o sasvim drugoj stvari. Mi govorimo o vlasti na ovoj slobodnoj teritoriji.
SILAJDŽIĆ: Znam o čemu govorim, nego ja govorim o jednoj drugoj mogućnosti.
GANIĆ: One će da kompenzira između te dvije države.
PEJANOVIĆ: Alija, ja mislim da to treba vezati za zakonodavne organe vlasti. I onda smo praktično problem riješili. A to je ono na čemu je hrvatski nacionalni korpus insistirao i inače, kada smo krojili onu platformu.
IZETBEGOVIĆ: To je prihvatljivo po mom mišljenju. Ne znam da li je prihvatljivo za hrvatski korpus.
PEJANOVIĆ: Ma ne, tu je vlast. (Zajednička diskusija). Možemo ovako, jeste malo široko kada se kaže u najvišim organima vlasti nego se može kazati majorizacija bi bila isključena primjenom pariteta kod donošenja najvažnijih pitanja.
SILAJDŽIĆ: Ima jedan problem ovdje. Ja ne znam da li ovim obeshrabrujemo srpski korpus i potencijalnu podršku Bosni i demokratiji od strane onih koji su sada na okupiranoj teritoriji, ako mislimo da će se situacija jednog dana mijenjati. Ako dođe do ozbiljnog razgovora radi se praktično o dva naroda, isključuje se treći. I u ovom paritetu ko učestvuje sa druge strane.
(Nastaviće se)