Magnetofonski snimak 236. sjednice Predsjedništva Republike BiH, održane 16. januara1994. godine (3)
ALIJA IZETBEGOVIĆ: "Zato... da se što prije zaustavi agresija... Muslimane koji je, prije svega, posljedica velikosrpske agresije". To stoji, taj rizik. A, rizik moraš prihvatiti, nema druge. Ili ćeš imati rat na dvije strane. Mi na ovaj način hoćemo da umirimo jedan front. Da jedan front isključimo.
ENES DURAKOVIĆ: Ima u ovoj rečenici "koja slijedi ostala područja BiH bi se tretirala kao okupirana područja, i rješenja za njih bi se tražila u sklopu mirovnog procesa". Dakle, ne zatvaraju se vrata.
EJUP GANIĆ: To ima, to je rečeno.
HARIS SILAJDŽIĆ: Jel' misliš da se ne zatvaraju vrata?
ENES DURAKOVIĆ: Mislim, Harise.
SILAJDŽIĆ: U našoj interpretaciji. Zavisi odavde kako ide.
ENES DURAKOVIĆ: Možda, eventualno pojačati ovdje nekim dodatkom.
TATJANA MIJATOVIĆ-LJUJIĆ: Ja bih se pridružila Harisovoj diskusiji iz razloga što ima ljudi na drugoj strani, a pogotovo u zadnje vrijeme ima indikacija da ima svijeta koji misle sasvim drukčije od njihovih vođa. Mi moramo nastojati, ali ne znam na koji način, da privučemo taj dio ljudi, a ne da ih odbijemo. Onda ne postižemo ništa.
NIJAZ DURAKOVIĆ: Na strani 2. tačka 2. kaže "U preambuli sporazuma ne spominje se i treći, odnosno srpski narod, bez koga nema cjelovitog i pravednog rješenja i o čijem se položaju, takođe, mora voditi računa". Dakle, mi kao... ugovornog sporazuma uzimamo to.
ENES DURAKOVIĆ: A, šta mislite o ovoj dopuni: "Ostala područja BiH bi se tretirala kao okupirana područja i rješenja za njih bi se tražila u sklopu mirovnog procesa i procesa demokratskih preobražaja u srpskom nacionalnom...".
GANIĆ: Diskusija već dobiva... pravce. O ovom papiru se može diskutovati još 15 sati. Mi bismo morali ovaj minimum.
IZETBEGOVIĆ: Mislim da je princip ovog trećeg naroda riješen ovdje. Dali su nam ponudu. Ako slučajno Beograd ponudi takvo nešto, vidjećemo šta ćemo uraditi s tim.
MIRKO PEJANOVIĆ: Nije to problem, Haris je nešto drugo mislio.
SILAJDŽIĆ: Oni najavljuju otcjepljenje, odnosno proglašenje velike Srbije, povezivanja srpskih država itd. Kažu, evo zbog čega smo mi ugroženi, moramo se priključiti.
IZETBEGOVIĆ: To je sasvim jasno kod svakog razgovora s njima.
SILAJDŽIĆ: Možemo li dodati jednu rečenicu.
MIJATOVIĆ-LJUJIĆ: Za mene su to vrlo osjetljive stvari. Ja se ne bih složila sa Ganićem. Ovo nisu bezvezne stvari. Ovo su jako bitne stvari. Jako bitne. I treba se na njima zadržati.
ENES DURAKOVIĆ: Ne znači puno, ali znači. Dakle "Ostala područja BiH bi se tretirala kao… područja i rješenja za njih bi se tražila u sklopu ukupnog mirovnog procesa". Evo gdje je... "i procesa demokratskih preobražaja u srpskom nacionalnom...".
GANIĆ: Ja sam mislio. Tanja, jer vi idete u 11 sati. Zbog toga sam rekao.
ENES DURAKOVIĆ: "Preobražaja u srpskom nacionalnom korpusu". Sad zavisi, zaista, od srpskog nacionalnog korpusa da li zaista postoji ovo što gospođa Mijatović kaže u korpusu tog vrenja, koja će možda...
IVO KOMŠIĆ: Ja mislim da se ovo može prihvatiti.
PEJANOVIĆ: Ali, ovo sad ponukava da možda, u preambuli, Nijaze, bude bar pola rečenice iz Platforme. Platforma naša je nepogrešiva.
KOMŠIĆ: Nemoj, onda ćemo stvarno razvodniti ovaj tekst. Mi Tuđmanu moramo dati, ljudi moji. Mi smo najavili da ćemo dati odgovor pismeni jasan i glasan na ponudu koja je ovakva kakva jeste.
PEJANOVIĆ: U preambuli se može reći ovako: "Zainteresovani smo za saradnju i povezivanje" i nabrojati sva tri naroda i gotovo.
IZETBEGOVIĆ: Ono se svodi na pitanje da li nam treba uopće dogovor i sa Hrvatima? To je to. Ne možeš se sada oženiti s nekom ženom i ne zamjeriti se onoj curi s kojom si hodao.
PEJANOVIĆ: Ono što je u interesu mira ja potpisujem.
IZETBEGOVIĆ: Hajmo na strani 3. o onom konfederalnom, koji počinje riječima "konfederalni ugovor", a koji je promijenjen. Dakle, bio bi ovaj peti red prekrižen, "ravnopravnosti i parlamentarne demokratije" u četvrtom redu, tačka. A ovo "i vlasti zasnovane na paritetu..." to bi se prekrižilo pa bi dalje "majorizacija bi se isključila primjenom principa pariteta (konsenzualnog rješavanja) u odlučivanju o najvažnijim pitanjima". Mislim da to ostavljamo dužnost da sutra komisije rasprave gdje su ...pitanja locirana, gdje nisu, itd. Gdje bi se to i koja su to pitanja. Da li je to pitanje čisto zakonodavne oblasti ili drugih. To omogućuje da sutra te komisije raspravljaju. "Majorizacija bi se isključila primjenom principa pariteta (konsenzusa) kod odlučivanja o najvažnijim pitanjima."
SILAJDŽIĆ: Ovakav je komentar Krajišnika, kaže: "Samo vi pravite konfederaciju, dobra je konfederacija, ali ste pogrešnu stranu izabrali".
IZETBEGOVIĆ: Pa ja, znam ja to. Znam ja sasvim sigurno da je to tako, nema tu sumnje, samo eto, moramo odlučiti hoćemo li uopće. Mislim, to se tiče papira kao cjeline, ne tiče se rješenja koja su tu predložena. Nego uopće, da li mi ulazimo u konfederaciju nekakvu ili ne. "Majorizacija bi se isključila primjenom principa pariteta (konsenzusa) kod odlučivanja o najvažnijim pitanjima". Pa onda to ostavi neka usvoje one komisije kasnije gdje bi to bilo locirano. Zajednički razgovor.
IZETBEGOVIĆ: Onda ne treba "nacionalnim", nego "pitanjima nacionalne ravnopravnosti" recimo. Ako oni zagrizu uopće u ovakav jedan dogovor, onda ćemo vidjeti detalje kako bi to hodalo i gdje bi to bilo.
KOMŠIĆ: Hoćemo li ovo ubaciti što sam ja predlagao da će se decentralizacija i unutrašnja regionalizacija BiH riješiti takođe unutar konfederalnog ugovora.
IZETBEGOVIĆ: Dobro. Dajte da završavamo što se tiče teksta.
KOMŠIĆ: Hoćemo li ovo oko ove regionalizacije i decentralizacije koja bi se riješila unutar konfederalnog ugovora? Jer oni će insistirati da neka regionalizacija bude u ovom prostoru. A i mi.
IZETBEGOVIĆ: Mislim da se to može ubaciti.
KOMŠIĆ: "Decentralizacija unutrašnje vlasti i unutrašnja regionalizacija BiH bi se riješila takođe unutar konfederalnog ugovora".
IZETBEGOVIĆ: Dobro.
GANIĆ: Ako Karadžić cijelo vrijeme govori o stvaranju, može se ovo shvatiti kao neko pariranje.
KOMŠIĆ: Kakav ćemo naslov staviti, treba otkucati konačnu verziju.
GANIĆ: Znaš kako kažu Amerikanci. Šta je kamila? To je konj kojeg projektuje komitet. Kao jedno kolektivno tijelo koje crta.
KOMŠIĆ: Treba lektorisati.
IZETBEGOVIĆ: Ko će dati konačnu redakciju i da se dadne ovo kucati dok mi radimo.
KOMŠIĆ: Dademo ministru pismenost da pregleda.
IZETBEGOVIĆ: Mislim da bi to trebali prethodno pravnici da pregledaju.
NIJAZ DURAKOVIĆ: Ostaje li ovo "lokalna vlast"?
IZETBEGOVIĆ: Ostaje.
PEJANOVIĆ: Kome ćemo dati da ovo prekuca?
NIJAZ DURAKOVIĆ: Daj onda naslov da stavimo.
KOMŠIĆ: Odgovor na ugovorni sporazum. Ne može ovako golo.
MIJATOVIĆ-LJUJIĆ: Može, nasloviš na njega i pišete.
IZETBEGOVIĆ: I oni su dali tamo bez naslova.
KOMŠIĆ: Evo kako izgleda njihovo.
NIJAZ DURAKOVIĆ: Onda bi trebao dolje potpis. Za predsjedništvo da stavimo Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva.
MIRO LAZOVIĆ: Možemo li ovo što je Mirko rekao, ubaciti u preambuli ovo - treća rečenica druge strane gdje stoji "Predsjedništvo takođe stoji na stanovištu da je zajednički život i prijateljstvo sva tri naroda u BiH od egzistencijalnog i povijesnog interesa" i onda bi se dodalo "i da je BiH, kao višenacionalna zajednica, zainteresovana za saradnju sa susjednim zemljama". To je rečenica koja ne bi trebalo da smeta.
IZETBEGOVIĆ: Mislim da ne bi smetala.
LAZOVIĆ: "I da je BiH, kao višenacionalna zajednica, zainteresovana za saradnju sa susjednim zemljama".
IZETBEGOVIĆ: Može to. A onda bi dobro bilo.
GANIĆ: Smatram da u kontaktima s hrvatskom delegacijom možete vidjeti je li to za njih prihvatljivo ili nije, bez obzira na nekoliko ovih rečenica oko kojih lomimo koplja.
IZETBEGOVIĆ: Naravno, mislim da će oni odmah kazati - to nije ono što mi hoćemo. Mi smo nešto drugo htjeli. Šta ja mogu, neka su živi i zdravi i uzbrdo brzi. Samo da zaključimo ovu stvar. Treba, dakle, finirati ovaj tekst, davati ga na kucanje jer nam se žuri. Zar ga ne bi odmah popravili pa lektorisanje. Pravno da ga uobličiš.
GANIĆ: Imate pola sata.
SILAJDŽIĆ: Enes nam treba za slijedeću tačku dnevnog reda, Avdo, hoćete li Vi to završiti? Imao sam u vezi sa Ženevom.
GANIĆ: Samo primjedbu. Da jednu sjednicu, kad se vratite posvetimo ovom problemu "srpski narod...".
IZETBEGOVIĆ: Prihvatamo. Ima riječ Haris.
SILAJDŽIĆ: Može nam se desiti da se u Ženevi predloži jedno rješenje koje se zove rješenje sa spornim područjem. Dakle, područja zbog kojih ratujemo, zbog kojih nikako ne možemo doći do rješenja, sporna područja. To se može desiti da predloži jedan od kopredsjednika ili jedna od strana. Rješenja konačnog nema, imaju sporna područja. Sporna poručja bi bila sporna samo onda ako se demilitaliziramo.
IZETBEGOVIĆ: Dakle, tu bi sukob bio zaustavljen pod uvjetom da se ona proglasi neriješenim.
SILAJDŽIĆ: Kod Vens-Ovenovog plana je bilo sporno područje, to je predlagala srpska strana, sporno područje na kojem ostaje, njihove snage. To onda više nije sporno područje.
IZETBEGOVIĆ: Mi sad imamo dva takva sporna područja: Sarajevo i Mostar nisu riješena. Odlaže se njihovo rješavanje. U međuvremenu, dolaze snage UN, demilitariziraju se.
SILAJDŽIĆ: Sporno područje, mi zahtijevamo Krajinu na primjer. Ne možemo se složiti. I onda kažemo demilitarizacija.
IZETBEGOVIĆ: Ako je to uvjet uspostavljanja mira, mi ćemo uvijek biti za to. Mi ništa ne gubimo u stvari. Problem je kod nas napuštanja područja gdje mi držimo.
SILAJDŽIĆ: E, tu jeste problem jer će, recimo, neka od strana reći - dobro mi prihvatamo sporna područja, ali i mi imamo ovo mjesto za sporno područje. To je za nas sporno područje. Za vas je sporno područje Podrinje, Bosanska Krajina. Imamo i mi sporno područje.
KOMŠIĆ: Dobro, ide opet isti princip. Demilitarizacija, bitno je da svijet ne gine i pravo povratka. Nama je u interesu da se vrate svi ljudi tamo odakie su otišli. I snage UN.
GANIĆ: To se ne odnosi na našu.
IZETBEGOVIĆ: Može se lako centralna Bosna. Sarajevo je riješeno, definirano kao takvo. Upravo se radi o tome da se još neka područja stave pod režim Sarajeva. To bi u našem slučaju mogla da bude centralna Bosna. Mi bismo jasno prihvatili da Prijedor postane takav. Sad je pod četnicima, pa onda više nije pod četnicima.
KOMŠIĆ: Da je nama samo... Mi ćemo to lako integrirati.
IZETBEGOVIĆ: Za nas bi mogao to biti znak pitanja.
KOMŠIĆ: Mi Hrvati srednje Bosne smo zainteresirani da budemo u Bosni i gotovo.
ENES DURAKOVIĆ: Nije centralna Bosna problem - odnosi Hrvati Bošnjaci.
Zajednički razgovor.
SILAJDŽIĆ: Ovdje je akcenat na drugoj strani, na srpskoj strani, a ne na našoj. Zato postavljam ovakvo pitanje.
IZETBEGOVIĆ: Mi smo ranije nudili da u ova sporna područja Podrinja, koja su predmet rasprave, da se ona predaju.
Zajednički razgovor...
SILAJDŽIĆ: I to ne bi smjelo, prije nego što oni predlože, izaći odavde.
GANIĆ: To je opet u okviru 33,3%.
SILAJDŽIĆ: Oni kažu imamo i mi spornih područja. Ne samo vi. Međutim, o čemu se radi. Radi se o tome da mi, ukoliko dobijemo te snage izvana za implementaciju, dobićemo l0.000. Neka tih 8.000 npr. bude raspoređeno tamo gdje treba, gdje je stvarno sporno. E ovo je ideja kako upotrijebiti te snage i kako se izvući, kako da ovi ljudi na drugoj strani - četničkoj kojima je dosta rata, mogu na neki način privoliti te da se povuku. Nije muslimansko nego je sporno.
GANIĆ: Samo tu treba biti obazriv u vezi sa sankcijama da srbijanski režim ne iskoristi to i ne kaže odlično. Tu bi trebalo voditi računa šta se dešava sa sankcijama. Sankcije treba da ostanu do konačnog rješenja. Prema tome, to je ključ.
SILAJDŽIĆ: Je li tačno da štampaju pare samo sa jedne strane?
GANIĆ: Da, tačno je. Kompletan je raspad tog sistema, prema tome, sankcije su još izuzetno značajne za nas, jer to možda garantuje neku mogućnost njihove fleksibilnosti.
ENES DURAKOVIĆ: ...Jesam vjerovatno paranoik, što ne znači da me ne gone. A, sporna područja podrazumijevaju tri strane. Pogledajte šta bi eventualno Karadžić mogao izići kao sporno područje. To je ono što se stalno ponavlja. Lijeva obala Neretve. To znači našu demolitarizaciju, Da nema Armije BiH uopće od Bradine do Neuma. Centralna Bosna, što će sigurno iskoristiti, ali to znači povlačenje armije naše i iz tog područja. Gdje onda Armija BiH postoji što je ogromna opasnost. Postoji samo potez Zenica-Tuzla. E, o tome je riječ.
IZETBEGOVIĆ: U odnosu na prvo područje vjerovatno nisu u pravu. U odnosu na drugo jesi. Lijeva obala Neretve nije do sada bila sporna. Do sada nikad nije bila sporna. Centralna Bosna jeste sporna, naime neki dijelovi centralne Bosne jesu sporni. Ali, ova lijeva obala nije. I naravno vidjećemo šta je to. Mi smatramo spornim područjima Višegrad, nisu sporna, oni ih ne daju i zato su sporna, Zvornik, Prijedor, Kozarac. To su za nas sporna područja.
SILAJDŽIĆ: Za njih je, recimo, Brčko.
IZETBEGOVIĆ: Jeste. Mi tražimo, oni ne daju, i tako.
SILAJDŽIĆ: Ukoliko biste me mogli osloboditi. Imaju ovdje tačke. Imam sada sastanak sa vijećem intelektualaca. Nismo znali da će ovo ovoliko trajati.
IZETBEGOVIĆ: Je li vijeće intelektualaca toliko važna stvar, Durakoviću?
Zajednički razgovor.
SILAJDŽIĆ: Oni traže razgovor pred Ženevu.
IZETBEGOVIĆ: Deliću, trebaju li tebe? Evo ode i Delić. Ovo je gotovo za pet minuta i mora biti gotovo za pet minuta. Molim vas, tačka 2. Ima li ovdje kakvih problema. Je li bilo na Vladi? Je li razmotreno? To su uredbe sa zakonskom snagom.
SELIMOVIĆ: Sve je prošlo kroz Vladu.
IZETBEGOVIĆ: Predlažem da se prihvati. Usvojen izvještaj. Četvrto, Prijedlog odluke o primjenjivanju Poslovnika Skupštine za vrijeme ratnog stanja. Ko je autor ovoga?
SELIMOVIĆ: Skupštinska služba. Čampara i Komisija za zakonodavstvo.
IZETBEGOVIĆ: Ima li tu neka skrivalica?
LAZOVIĆ: Nema, nego se tu akcenat baca na omogućavanje da skupštinske tijela počnu raditi na ovim slobodnim teritorijama. Da se one organizuju i da se formiraju neka tijela koja bi time rukovodila. Kao što je ovdje.
IZETBEGOVIĆ: Ne znam. Da ostavimo ovo za slijedeću sjednicu.
Sjednica je završena u 11.25. (Nastaviće se)