Mi smo priznali da na toj teritoriji ako je bio komunizam - više ga nema, ako je bio socijalizam - više ga nema, kaže Ganić
Magnetofonski snimak 244. sjednice Predsjedništva RBiH, održane 30. marta 1994. godine. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović
ALIJA IZETBEGOVIĆ: Treba da donesemo odluku ili zauzmemo stav o usvajanju Nacrta ustava. Dostavljen nam je i ovaj ustavni zakon koji je juče sačinjen. Ne znam da li ćemo trebati o samom ... nekakvu raspravu otvarati? O njemu se dosta raspravljalo. Da li treba nešto da kažemo prije nego što formalno usvojimo Nacrt ustava koji je potpisan u Vašingtonu? Njegovu ratifikaciju vršiće Skupština, a ne Predsjedništvo. Mogli bismo onda da govorimo o ovom ustavnom zakonu. Mogli bismo nešto više da se pozabavimo o ovoj stvari. Držim da, što se tiče samog ustava, iako bi se naravno mogle staviti tu i tamo neke primjedba da nekome ne odgovara neka odredba, neko misli da druga odredba treba da bude bolja i, naravno, svi mi koji smo učestvovali u njegovom sastavljanju mislimo da bi neke stvar i, kada bi one bile stvari neke akademske rasprave, mogle da budu bolje. Međutim, to je tekst nastao iz velikog političkog natezanja koje je trajalo i u Vašingtonu i u Beču, gdje su različiti interesi. I to je optimalno šta se moglo napraviti u pogledu ustavnog uređenja BiH, odnosno jednog njenog dijela u ovom trenutku. Bolje se nije moglo postići. Ono što je bitno, može to u momentu da postojeći nacrt ustava osigurava i predstavlja jedan korak u očuvanju BiH kao države. Riječ je o tom najvišem interesu i Ustav kao takav je jedan put ka reintegraciji Bosne, čija je dezintegracija bila u toku. Taj je proces time je najvjerovatnije zaustavljen i krenulo se natrag ka integraciji. Šteta je, naravno, što ta integracija nije obuhvatila čitavo područje BiH ovim ustavom, ali jeste obuhvatila jedan značajan dio i predstavlja neko rješenje koje je u ovom momentu, po svoj prilici, optimalno. Zbog toga ja bih, ako nema drugih pitanja, predložio da mi Ustav prihvatimo i da o tome obavijestimo Skupštinu. A što se tiče ustavnog zakona, možda bismo mogli da nastavimo raspravu. Evo, izvolite. Ima li neko kakvo drugačije mišljenje?
MIRKO PEJANOVIĆ: Ja podržavam vaš prijedlog s napomenom da se tri momenta, uz prihvatanje prijedloga, afirmišu. Jedan je da je to Ustav sporazuma o miru, da je to korak ka miru, drugi da je ovo korak očuvanja cjelovitosti BiH i treći momenat da se u prelaznim rješenjima obezbjeđuje kontinuitet međunarodno-pravnog subjektiviteta BiH. To je u vezi s Ustavom. A u vezi sa zakonom, kad pređemo na to, ja bih imao jednu sugestiju.
IZETBEGOVIĆ: Hajdemo ovako: predmet razgovora je trenutno Ustav i moguće njegovo prihvatanje u ovom tijelu. Onda bi o ustavnom zakonu.
...
EJUB GANIĆ: Moje prvo pitanje se odnosi na član jedan, gdje kaže: "Odluka ustavno-pravnog statusa teritorije RBiH sa većinskim srpskim stanovništvom biće donesena u toku pregovora o miru na konferenciji o bivšoj Jugoslaviji." Smatram ovo vrlo nespretnom formulacijom jer ustavno-pravni status svih teritorija definisan je Ustavom RBiH i ne treba praviti veresiju od gotovog.
IZETBEGOVIĆ: Koliko se ja sjećam, ovo je prepisano iz Ustava.
GANIĆ: Kako može da bude prepisano? Iz kojeg ustava?
IZETBEGOVIĆ: Ovog koji je sad.
GANIĆ: Onda se moramo vratiti nazad.
IZETBEGOVIĆ: U čemu je suština tvoje primjedbe?
GANIĆ: Zato što mi potvrđujemo da na toj teritoriji ne postoji državno uređenje. Mi smo priznali da na toj teritoriji ako je bio komunizam - više ga nema, ako je bio socijalizam - više ga nema, ako je bio kapitalizam - nema više kapitalizma. Tamo je bio jedan demokratski sistem na osnovu rezultata izbora iz 1991, sistem vlasti, sistem opština i ja ne priznajem da ne postoji opština Bljeljina više. Npr. ovim ja ne priznajem da postoji opština Bijeljina. Ovim mi suspendujemo opštinu Banjaluka. Suspendujemo granice među opštinama i žalosno je da ja to primjećujem od tolikih pravnika.
KASIM TRNKA: Ovo treba gledati u kontekstu ukupnog člana u kome kaže da se pitanje unutrašnjeg ustavnog uređenja rješava na ovaj način što su se sad stekli uslovi da se jedan dio teritorije organizuje u posebnu federalnu jedinicu koja se zove Federacija, a da će ostali dio u skladu s tim ustavnim uređenjem biti definitivno riješen kad bude gotov mirovni proces.
GANIĆ: Ostali dio, Trnka, ostaje što je bio dok se drugačije ne...
TRNKA: Moglo se jednom dodatnom riječju: "buduće ustavno uređenje" da bi bilo jasnije precizirano. Otklonila bi se eventualno ta pomisao. Ali čitav kontekst ne da za pravo nikakvo. U prelaznim odredbama tog ustava piše: "Sve odredbe postojećeg pravnog poretka ostaju na snazi. Predsjedništvo i Vlada počinju da rade u skladu s Ustavom BiH". Postoji kontinuitet i teritorijalni integritet BiH." Više stvarno ne znam koliko bi trebalo dodatnih instrumenata ugraditi da se ubjeđujemo da jeste to ili nije to. Naravno, srpska strana ovo zove muslimanskom skupštinom. Oni ne smatraju više, stalno govore "bivša BiH".
IZETBEGOVIĆ: Ova odredba zaista, na neki način, iskazuje neku otvorenost da je ostalo otvoreno pitanje. Ono nije otvoreno. Bila bi bolja formulacija "ostaje važnost", "nije promijenjeno" dok se eventualno ne promijeni. Biće donesene u toku pregovora.
HARIS SILAJDŽIĆ: Ostaje zasnovano na suverenitetu i teritorijalnom integritetu RBiH. Prvo to. Drugo, važeći ustav stalno, član četiri "Skupština RBiH izabrana 1990. će nastaviti sa svojim radom prema nadležnostima utvrđenim u Ustavu RBiH. Dalje, Predsjedništvo RBiH i Vlada će zadržati svoja ovlaštenja u skladu sa postojećim ustavom. Ništa se ne mijenja. Ustav se ne mijenja.
GANIĆ: Mijenja se konstrukcija. Mi smo prihvatili jasno da se odričemo međuopštinskih granica na teritoriji koje je okupirao neprijatelj i odričemo se npr. tamo postoje sad nekakve opštine koje su oni iscrtali, a mi kažemo to će se urediti, definisati status toga na ovaj ili onaj način. Ja bih htio da se tamo stanje zaledi sa 6. aprilom kad je počeo rat. Za mene je legalni predsjednik opštine, granice opštine koje su bile tad i sl.
SILAJDŽIĆ: Mi vršimo unutrašnju transformaciju, dakle, rekonstrukciju BiH, na što imamo pravo. Vršimo jednog dijela. Prema tome, drugi dio, u odnosu na Federaciju će biti na taj način, dakle postoji rekonstrukcija, biće rekonstruisan kada dođe do konačnog sporazuma.
...
STJEPAN KLJUIĆ: Pošto u ovoj federaciji koju sam ja razmotrio i to po redu - ta federacije je u stvari, oko pođemo odozgo drugi stupanj u vlasti u BiH, prvi stupanj u vlasti cijela teritorija BiH Predsjedništva, Vlade itd. Ovo je znači na jednoj regiji itd. Rješavanjem statusa Srba u ovoj regiji sigurno ćemo odriješiti pitanje Hrvata i Muslimana u ... ako dođe do sporazuma. Prema tome, morali bismo naći jedan pravni mehanizam koji nas ne bi sada uzeli u situaciju da ako se riješi status Srba na ovaj način kakav je u ovom papiru, da dobijemo adekvatno tamo na 3. str. status Muslimana i Hrvata. Mislim, to je ovako pravno pitanje.
IVO KOMŠIĆ: Ovo je i ljudski i komunistički ovo o čemu ti govoriš. Međutim, tu ima jedan problem. Bojim se da smo mi svi nasjeli već na tu tezu da će Bosna biti podijeljna ovako na dvoje. Pa onda stalno iz te perspektive stvari posmatramo. Ja tu ideju nemam u svojoj glavi i nikako ne mogu tako razmišljati. Bez obzira i na omjer snaga i na zatečeno stanje itd. Ako mi razmišljamo sa pozicije podijeljene Bosne na dvoje, Federacije i neke srpske države, onda ovo ima smisla o čemu govori Stjepan. Međutim, ja tako još nisam spreman da razmišljam. Nemam tu misao u glavi i džaba je.
IZETBEGOVIĆ: Recimo da neće biti podijeljena?
KOMŠIĆ: Mislim da će se sve to reintegrirati na istom ovom modelu na kome i ovaj dio ove teritorije. A to je onda definiramo ovim stavom dva ove prve. I to vrlo jasno. Ako mi sad ovo ubacujemo, dakle, mi smo već otvorili vrata da se tamo formira jedna druga država.
KLJUIĆ: Ja sam sigurno jedan od onih koji nikad ne razmišlja o podjeli BiH. Ja govorim da ne napravimo autogol, da damo trećoj strani da napravi pandam i da kaže - dobro, gospodo,..
...
IZETBEGOVIĆ: Idemo da se dogovorimo oko toga da se proba to. Ako nećemo postići rezultate, onda je bolje da ne gubimo tri sata ne zbog tri sata, nego što mogu da padnu teške riječi koje još gore stvaraju problem. Bolje je onda da šutiš. Može lako biti teških riječi i protivljenja vrlo oštrog itd. popraćenog nekim obrazloženjima koja jednostavno truje atmosferu u ovom momentu. Imamo jednu prilično zadovoljavajuću atmosferu. Na taj način se malo udalje rješenja. Trebalo bi popričati malo u užem krugu s ljudima koji bi mogli da budu protiv. Pa ako nisu protiv, onda bi moglo da se ubaci da se napravi neka mala stepenica i da se kaže: "Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, zajedno sa Srbima i ostalima" i tako dalje. Tako da se pomenu Srbi. I time bi se napravio jedan mali... Da tražimo kako bi najlakše prošla stvar. U zagradi "zajedno sa Srbima i ostalima" i dalje. Bilo bi lakše. Ipak je ovo bošnjačko-hrvatska republika. Mislim, ono što jeste realno to su Srbi još ovdje. Šta ima Jevreja, šaka ljudi. Onda bih radije spomenuo Cigane, ima njih više, pa Albanaca i koješta.
KOMŠIĆ: Onda bi trebalo ići, zajedno sa Srbima, "i ostali državljani RBiH".
...
SILAJDŽIĆ: Oni čekaju - samo malo - da se utvrdi zato isto smo mi ovo tamo utvrdili i potpisali. Razumijete? Mi smo ovo potpisali tamo. Zato što je to koncenzus bio. Pazite, vi se sastajete ovdje sada pred sjednicu Skupštine i unosite ovu promjenu kakva je sada. Ovo je omogućeno. Dokle smo došli sada. Ovo je omogućeno. Je li vi shvatate s kim mi razgovaramo tamo, ljudi? Pitajte Komšića s kim mi razgovaramo. Da je to tako kao što vi govorite ukoliko dođe do toga da oni uvaže to što smo mi ovdje pomenuli da će oni tamo pomenuti druge, ovo što Kljuić kaže - da je to tako mi ne bismo imali problema. Ako dođe do toga, onda znači da ova garnitura ide, da mi idemo u ovu federaciju i mijenja se ovo sve u odnosu na treći narod. Da je to tako. Onda ste, gospodo, trebali doći u Beču, doći gore, pa pregovarati da vidite kako to izgleda. Molim vas lijepo, mi smo ukinuli Herceg Bosnu gore. Je li vi shvatate to? Herceg Bosnu smo ukinuli. Prije mjesec dana da vam je to neko rekao ne biste vjerovali. I hoćete sada da pravite građanski ustav. Građanski ustav i formulaciju o građanskom ustavu nije prihvatao Mariofil Ljubić, treći protivnik Mate Bobana.
Narod je došao do mira jer je naša vojska predahnula i sada ja treba zbog nekih formulacija, zbog opštih uvlačenja i izvlačenja nekoga itd. da ovo upropastim. Znate vi šta je značilo juče pet njihovih poslanika koji su za sobom mogli povući još l0, zaustaviti tamo nakon što je Miro ovo uradio s Jadrankom Prlićem? Niste bili tamo, gospodo. Ja sam bio tamo. Ja sam išao da to radim. Sada koje su realnosti, mi govorimo o mogućem, a ne onom što mi vidimo. Ovu formulaciju ovako. Zaboravljate da mi to sada ne rješavamo ovdje sami, o tome se i radi, nego odnesemo tamo pa kažemo. Ukoliko samo jedan od njih kaže ja to neću, odmah se svi povuku. Zašto? Zato što desna struja tamo, to vam je vrlo jasno, prevlađuje. Pitajte, do jedan sat je čovjek imao razgovor s njima. A ne ja. Kao Musliman.
KOMŠIĆ: Juče je Roso spasio situaciju niko - već Roso ušao i naredio. Nije niko od politike.
SILAJDŽIĆ: Ovo niko nije radio od svoje volje. Vi ste ovo imali, gospodo, i analizirali. I sada pred sjednicu Skupštine ja neću dozvoliti. Molim vas lijepo, izaći ću i reći imam pravo na to - ja neću dozvoliti da ovo padne. Svaka primjedba ovdje založiću se da bude - ukoliko se ne prihvati. Ja ću biti za to da se prihvati onako kako smo se dogovorili i kako smo potpisali. Inače ne smije da padne.
GANIĆ: Pazi, razgovoramo o dvije različite stvari.
IZETBEGOVIĆ: Dobro, Miro je tražio riječ.
KLJUIĆ: Izvini, ja samo jednu stvar. Pošto sam ja incidentan ja sam to želio u najboljoj namjeri. Nisam želio ovdje, Harise, da ovo razvodimo itd., ja smatram da je kapital koji - stojim iza tvoje riječi, ovaj narod je dobio mir i hranu. I riješio se granata. I to je kapital u preživljavanju ovog naroda što je ostalo. Ali ako se može našim sponzorima objasniti, ako se može postići ovo što je predsjednik rekao preko pametnijih ljudi, odmah da vam kažem ovi dolje ruše Pandžića i dovode Bendera. Bender je fašista.
KOMŠIĆ: Sinoć smo mi srušili Bendera.
KLJUIĆ: I molim vas, da vam kažem, to su strašne stvari dolje s njima.
KOMŠIĆ: Jer su došli ljudi, znate šta znači smijeniti Bendera. Ne predsjedava više.
KLJUIĆ: Znate, to su stvari delikatne, mi moramo tražiti ljude koji su nagodni. Pa ako se otvara, Harise, mogućnost da se to kasnije kompenzira ja prihvatam. Ja sam samo želio da kažem da na Palama jedva ne dočekaju...
...
IZETBEGOVIĆ: Da vidimo jesmo li član dva završili? Nemoj ti uzimati moj zadatak. Je li član dva smatrate završenim?
GANIĆ: Ne smatram. Tražim da se kaže da se najviši funkcioneri Federacije u prelaznom roku biraju iz reda onih poslanika...
KLJUIĆ: Ganiću, ne mogu proći jer nije izabran Zubak.
IZETBEGOVIĆ: Šta ćemo sad sa hrvatskim predstavnikom koji bude imenovan za nekog dopredsjednika itd. šta ćemo s njim? Zubak hoće da ga kandiduju, on nije bio tamo. Šta ćeš sad?
GANIĆ: Ja ću Komšića kandidovati, npr.
KOMŠIĆ: Nisam ja poslanik.
GANIĆ: Za tebe je glasao narod. Iza tebe stoji 300.000 glasova.
KLJUIĆ: Ti Komšića kandiduješ, da ti kažem. Ja sam najoznačeniji u tome, ali ako je mir, moramo se svi povući. Kako ćeš ti Komšića prije mene?
Zajednički razgovor.
...
KOMŠIĆ: Dva sata sam ja juče raspravljao s njima oko ovoga ne znajući da će ovo biti ovakav prijedlog ovdje. Ali sam mislio to predložiti jer to nije moguće da takva dva modela postoje paralelno Vlada Republike i Vlada Federacije. To nije moguće. To bi bio kaos. Ja sam to jednom pokušao predočiti njima i obrazložio sam otprilike ovako. Kontinutet države BiH se nastavlja sa Skupštinom i sa Predsjedništvom. Vlada je izvršni organ. Ona nije tačka identiteta jedne države jer je ona promjenjiva itd. Sad, pošto ona skupština postojeća, ona je Skupština BiH, ali je i ustavotvorna. Ona je, dakle, nadležna i za Federaciju. Ona ima dvije funkcije, dakle. I ona će u jednoj i u drugoj funkciji da postoji. I isto tako treba napraviti vladu koja će biti i u jednoj i u drugoj funkciji, polagati račun ovoj skupštini. I u jednoj i u drugoj funkciji. I to se može uvesti u jedan normalan sistem da to funkcionira. Dva sata sam ja s njima raspravljao oko toga juče, ubjeđivao ih da to treba, da je to korisno. Jer pazite, šta je kod njih problem? To je Vlada RBiH. Pa onda i Federacije. Oni neće RBiH. Oni još misle da mogu nekako da je likvidiraju. Zato je nama jako važno da ovo prođe. Ne samo iz praktičnih razloga već iz političkih razloga. Ovo što je Haris rekao pa to ti je objedinjavanje države.
IZETBEGOVIĆ: Ja mislim da je to dobra odredba. Samo što ostaju otvorena neka pitanja.
KOMŠIĆ: Ja mislim da sam ja njih ubijedio, ne znam dalje.
IZETBEGOVIĆ: Naime, treba izvršiti njenu rekonstrukciju.
KOMŠIĆ: Jeste.
IZETBEGOVIĆ: Ko će izvršiti?
KOMŠIĆ: Predsjednik sadašnji. Piše ovdje. Vlada RBiH rekonstruisana prema odredbama Ustava.
IZETBEGOVIĆ: Ko će je rekonstruisati reko'?
SILAJDŽIĆ: Predsjednik i potpredsjednik Federacije.
...
Sjednica je završena u 12.15.
(Nastaviće se)