Magnetofonski snimak 153. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 6. avgusta 1992. godine
ALIJA IZETBEGOVIĆ: Naime, ovdje se nigdje ne pominje TO, nego kaže savezni dio Armije čine postrojbe hrvatskog.
STJEPAN KLJUIĆ: Ne, ne, "i postrojbe".
IZETBEGOVIĆ: Ali ne vidi se ko čini.
KLJUIĆ: E to ranije je trebalo voditi.
IZETBEGOVIĆ: Nije nigdje, kako bi sada kompletan član glasio.
MUŠIR: Ovako kao što je predloženo.
PREDSJEDNIK: "Oružane snage Republike čini Armija Republike".
MARIO: Jeste li vidjeli ovaj stav što sam ja predlagao. Dodaje se "u sastavu Armije su i oružane postrojbe". A TO je već rečeno.
IZETBEGOVIĆ: Ne znam je li to napisano negdje. Bilo bi dobro da se napiše.
ALIJA SELIMOVIĆ: U pismu.... da čine TO Republike, patriotska liga, HVO i druge naoružane jedinice i sastavi koji su se stavili u jedinstvenu komandu.
MUŠIR: To je ranija formulacija koja je juče skinuta.
IZETBEGOVIĆ: Možda "patriotska liga" nije trebalo, ona se ranije uklopila. Ona više ne postoji, nego je trebalo sada ove snage TO, HVO i ostali oružani sastavi koji se uvrste, ali bi trebalo pomenuti ove i ove, jer ovdje se nigdje TO ne pominje.
MUŠIR: Ne može sve da se imenuje radi određenih političkih razloga.
IZETBEGOVIĆ: Dobro je kada se kaže "i ostalih". Ali bi HVO trebalo imenovati, i TO. I ostale.
MARIO: Ali ima ovdje u čl. 33 Uredbe sa zakonskom snagom o oružanim snagama RBiH utvrđeno je da je Armija RBiH formirana 15. travnja 1992. godine i da s tim danom naoružane formacije u Republici objedinile u TO Republike.
MUŠIR: Ne, ne, mijenja se u Armiju.
MARIO: Znam, ali su do tada bile sve objedinjene.
AVDO ČAMPARA: Sada je mijenjano ovom uredbom.
IZETBEGOVIĆ: Ja mislim da bi bilo potrebno početnim ovim odredbama jer kasnije se ono pominje kako je TO opet nastalo da se i to... Ali ovdje bi trebalo da oružane snage Republike čini Armija Republike, je li?
MARIO: S obzirom na čl. 41 ove uredbe - da organiziranje Armije RBiH i njenu funkciju u skladu sa citiranom uredbom vrši TO BiH. Možda bi sada trebalo staviti TO BiH i HVO. I drugih naoružanih.
IZETBEGOVIĆ: Sastavni dio Armije čine jedinice, odnosno postrojbe TO, HVO-a i ostale naoružane formacije. Jer tamo ima negdje u nekoj odredbi kako je TO nastao, u nekoj odredbi. Kako je TO opet nastao.
MUŠIR: Dobro, nema problema, znači ovaj stav 2.
IZETBEGOVIĆ: TO, HVO i ostalo.
MUŠIR: Pored postojne HVO, TO ide sve.
JURE PELIVAN: Ne razumijemo se u nečemu. TO je bila i ona je pretvorena u Armiju. Prema tome, nema "čine Armiju" oni u TO. Onim je već propisom to regulisano da je ona pretvorena. A mi sada hoćemo izričito da kažemo pošto ranije to nije bilo za postrojbe HVO-a, sada kažemo one čine sastavni dio Armije. Jer pazite TO je već prerasla u Armiju.
IZETBEGOVIĆ: Da vidimo je li to jasno, znaš.
PEJANOVIĆ: Ne, predsjedniče, sa stanovišta pravnog kontinuiteta TO je riješen.
IZETBEGOVIĆ: Gdje, na koji način, kako?
PEJANOVIĆ: Riješen ranijim našim uredbama.
IZETBEGOVIĆ: Znam, ali kako pitam?
PEJANOVIĆ: Ja sam razumio da je riješen. Zašto mi ne bi ovako...
ČAMPARA: Ima rješenje ovdje sasvim dobro i mislim da ga treba pri-
hvatiti.
……
Zapisnik 155. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 69 avgusta
Sjednica je počela u 12 sati.
Prisutni:
- predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović,
- članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić i dr Mirko Pejanović,
- generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić,
- predsjednik Vijeća građana Skupštine RBiH dr Abdulah Konjicija, u funkciji predsjednika Skupštine RBiH,
- potpredsjednik Vlade RBiH Hakija Turajlić u funkciji predsjednika Vlade RBiH,
- načelnik Štaba Vrhovne komande OSRBiH Sefer Halilović,
- generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara,
- generalni sekretar Vlade RBiH Šahbaz Džihanović,
- zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Zdravko Djuričič.
Tačka 1.
U okviru ove tačke dnevnog reda predsjednik Izetbegović se osvrnuo na neke od navoda iz pisma člana Glavnog štaba OS RBiH Jusufa Prazine. U raspravi koja je vođena o ovom pitanju zaključeno je:
- stavove o rješenju statusa Jusufa Prazine potrebno je zauzeti tek nakon konsultacija koje bi se izvršile na sjednici Vojnog savjeta,
- da u svakom slučaju treba imati u vidu da je Jusuf Prazina zvanično, od najviših državnih organa vlasti naimenovan za člana Glavnog štaba OS RBiH i da objektivno raspolaže značajnim brojem naoružanih ljudi čiji je nesporni vođa,
- da se realno sagledaju sve pozitivne i negativne posljedice postupanja i borbenog djelovanja jedinica čiji je on komandant,
- da se nakon obavljenih rasprava, po potrebi, ovo pitanje razmotri i na sjednici Predsjedništva. Predsjednik Izetbegović je informisao prisutne o predstojećoj pripremnoj konferenciji o Jugoslaviji i izrazio rezerve u pogledu njenog održavanja, s obzirom da bi se održali bez prisustva predsjednika Srbije Miloševića i predsjednika Crne Gore Bulatovića, te da će nakon konsultacija sa predsjednikom Republike Hrvatske Tuđmanom, predsjednikom Republike Slovenije Kučanom i predsjednikom Republike Makedonije Gligorovim odlučiti o eventualnom odlasku na konferenciju. Dogovoreno je da ukoliko predsjednik Izetbegović prihvati poziv za ovu konferenciju ujedno i sam odredi članove delegacije koji će obavljati stručne i tehničke poslove.
Zaključeno je i da se na konferenciji zastupaju stavovi po kojima se zastupanje ideje neke nove asocijacije bivših jugoslovenskih republika može prihvatiti samo u dijelovima koji se odnose na poštivanje ljudskih prava i sukcesije prava i obaveza ranije SFRJ. Pri tome i dalje odlučno ukazivati na kršenje ljudskih prava u Srbiji (Kosovo, Sandžak, logori), blokadu informativnog prostora i nelegalnost nedavno okončanih izbora u Srbiji, te insistirati na osporavanju legalnosti kontinuiteta Savezne Republike Jugoslavije u odnosu na Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju. Određena je delegacija za prvu evropsku konferenciju koja raspravlja o kršenju ljudskih prava u BiH.
Tačka 2.
Informacija o izvršenju mobilizacije i nekim problemima sa njenim izvršenjem prihvaćena je bez primjedbi.
Tačka 3.
Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o okružnim vojnim sudovima prihvaćena je bez primjedbi.
Tačka 4.
Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o posebnim vojnim sudovima donesen je sa izmjenom u članu 2 kojem se dodaje novi stav 2 i stav 3 i glase: "Komandant iz stava 1 ovog člana dužan je da naredbu o obrazovanju Suda donese uz prethodno pribavljenu saglasnost od pretpostavljenog starješine, ako borbena situacija to dozvoljava. Saglasnost iz stava 2 ovog člana daje se pismeno, a u hitnim slučajevima može se dati i usmeno s tim da se sačini službena zabilješka o primljenoj usmenoj saglasnosti.
Tačka 5.
Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o okružnim vojnim tužilaštvima
je prihvaćen bez primjedbi.
Tačka 6.
Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o robnom prometu i uslovima snabdijevanja za vrijeme ratnog stanja i u vanrednim okolnostima prihvaćen je bez primjedbi.
Tačka 7.
Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima prihvaćen je bez primjedbi.
Tačka 8.
Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu okruga prihvaćen je bez primjedbi.
Tačka 9.
Prijedlog odluke o uspostavljanju diplomatskih odnosa između Republike RBiH i Svete stolice prihvaćen je bez primjedbi.
Tačka 10.
U uvodnom izlaganju gospodin Turajlić je predložio da se ne razmatraju kadrovska rješenja nego samo globalna politika, broj predstavništava i eventualni kandidati za pojedina diplomatska mjesta. Ujedno je predložio da Predsjedništvo usvoji spisak zemalja za otvaranje diplomatskih konzularnih predstavništava RBiH u inostranstvu, a da dalje aktivnosti u provođenju stavova vodi Vlada RBiH. Materijal sa prijedlozima gospodina Turajlića prihvaćen je bez daljih primjedbi.
Tačka 11.
Prijedlog mjera i aktivnosti za obezbjeđenje sredstava za preživljavanje stanovništva RBiH. Obrazloženje mjera i aktivnosti dao je gospodin Turajlić i naglasio da će se one odvijati u četiri osnovna segmenta:
1. Odbrana Republike BiH,
2. Minimum prehrambenih proizvoda i energije,
3. Potrebe izbjeglica,
4. Pokretanje proizvodnje u regijama gdje je to moguće.
Sredstva za ostvarivanje ovih mjera i aktivnosti moguće je obezbijediti isključivo pod uslovom da međunarodna zajednica pruži finansijsku podršku putem kredita i humanitarne pomoći. Nakon diskusije koja je vođena povodom ove tačke dnevnog reda zaključeno je:
- da je za ovaj program potrebno političko profiliranje,
- da je potrebno obezbijediti stanovništvu uslove za život, a onda praviti programe obnove,
- da se svi subjekti, od predsjednika Predsjedništva preko institucija i organa i pojedinaca angažuju na dobijanju podrške međunarodnih faktora,
- da se ozbiljno računa i na sredstva koja će se dobiti putem ratne odštete, nakon okončanja ratnih dejstava u RBiH,
- da sve aktivnosti na ovim pitanjima vodi Vlada RBiH,
- da se formira i poseban štab koji bi objedinjavao timove sposobnih i kvalifikovanih ljudi poznavalaca pojedinih segmenata uključenih u ovaj program.
Zaključeno je takođe da se termin "preživljavanja stanovništva" zamijeni nekim prikladnijim terminom (obezbjeđenje egzistencijalnog minimuma za stanovništvo ili slično).
Tačka 12.
U okviru ove tačke dnevnog reda izvršeno je imenovanje i razrješenje određenog broja nosilaca pravosudnih funkcija u RBiH. Gospodin Pejanović je takođe prihvatio predložena rješenja, ali je stavio primjedbu principijelne prirode - da se prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija nije poštovao princip ravnopravne nacionalne zastupljenosti i da se ubuduće o ovom principu treba voditi računa.
Na prijedlog gospodina Kljuića razriješen je dužnosti ministra odbrane Vlade RBiH gospodin Jerko Doko i postavljen na dužnost generalnog konzula RBiH u Štutgartu SR Njemačka. Istovremeno za konzula RBiH u Štutgartu postavljen je gospodin Nedžad Mirica. Generalni sekretar Mile Akmadžić stavio je primjedbu da bi generalnog konzula trebala imenovati Vlada. S tim u vezi zaključeno je da ubuduće ovakva postavljenja vrši Vlada RBiH, a da je presedan učinjen radi ranijih zasluga gospodina Jerke Doke u formiranju OS RBiH. Ovo se posebno odnosi na imenovanja ostalih diplomiranih službenika.
Gospodin Fikret Muslimović je imenovan za savjetnika za vojna pitanja u Predsjedništvu RBiH. Predsjedništvo je donijelo Odluku o obrazovanju komisije za raspisivanje pozivnog konkursa za izbor himne Republike Bosne i Hercegovine.
U komisiju su imenovani: Stjepan Kljuić, za predsjednika, Miro Lazović i Muharem Cero, za člana. Istom odlukom komisiji je naloženo da raspiše pozivni konkurs za melodiju i tekst himne, te da imenuje stručni žiri koji bi od ponuđenih materijala odabrao tekst i melodiju himne Republike Bosne i Hercegovine. Usvojen je i prijedlog radne grupe koja je zadužena da izradi platformu za razgovore na konferenciji o Jugoslaviji koja će se održati 26. avgusta 1992. godine u Londonu. Dogovoreno je da dalje aktivnosti oko izrade platforme koordinira i provodi Vlada RBiH. Razmatran je zahtjev građana SO Gacko za formiranje predsjedništva koje bi djelovalo u ratnim uslovima na području opštine Gacko. Data je saglasnost na prijedlog za sastav članova Predsjedništva SO Gacka u ratnim uslovima.
Zaključeno je da se naknadno u sastav Predsjedništva SO Gacko uključe i građani srpske nacionalnosti.
Tačka 69.
U cjelosti je prihvaćen, bez primjedbi Zaključak Predsjedništva i Vlade RBiH po pitanju servisiranja inostranih obaveza. U okviru ove tačke dnevnog reda gospodin Turajlić je obavijestio prisutne da je Vlada dovršila aktivnosti oko nove valute RBiH.
Tačka 14.
U okviru ove tačke dnevnog reda razmatrana su sljedeća pitanja:
- smještaj Štaba Vrhovne komande OS RBiH,
- donošenje odluka kvorumom u radu Predsjedništva i Vlade, povodom spekulacija u javnosti da se odluke, radi čestih izostajanja pojedinih funkcionera i njihovog boravka van Sarajeva, donese nelegalno. U vezi sa ovim podržano je ranije opredjeljenje da na sjednicama Predsjedništva prisustvuje najmanje šest članova iz stalnog sastava Predsjedništva i da se ubuduće radni zadaci članova Predsjedništva koji odlaze iz Sarajeva, planiraju u skladu sa ovim principom, te da njihov boravak izvan Sarajeva ne smije da bude duži od pet dana.
- rad Komisije za ispitivanje postupaka pripadnika OS RBiH i pokazatelji do kojih je Komisija došla u svom radu,
- Gospodin Pejanović je iznio tvrdnju da se građani sa svojim predstavkama, usljed bojazni od eventualnih reperkusija nerado obraćaju Komisiji. U tom smislu je naglasio potrebu hitnog rješavanja pitanja zaštite građana od postupka naoružanih pojedinaca i grupa u Sarajevu čiji je status i pripadnost veoma teško odrediti. Predložio je da ministar za unutrašnje poslove, ministar za narodnu odbranu, ministar za pravosuđe i upravu i predsjednik Komisije za ispitivanje postupaka pripadnika OS RBiH koordiniraju svoj rad, obave potrebne razgovore sa nadležnim strukturama u gradu, a zatim sačine i informaciju o svim problemima koji proizilaze iz praktičnih primjera kršenja zakonitosti. Ova informacija bi se razmatrala kao posebna tačka dnevnog reda na sjednici Predsjedništva RBiH,
- gospodin Pejanović je predložio da generalni sekretar Predsjedništva RBiH sačini pregled nacionalne strukture lica izabranih u upravne odbore javnih preduzeća.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
Sjednica je završena u 14.30 sati.
(Nastaviće se)