Zapisnik 168. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 18. septembra 1992. godine
Sjednica je počela u 14 sati.
- predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva: Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, predsjednik Vijeća građana Skupštine RBiH Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, načelnik Štaba Vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilović, generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara, sekretar Vlade RBiH Šahbaz Džihanović, zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva RBiH Zdravko Đuričić
Na sjednici je utvrđen sljedeći
1. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti,
2. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o primjeni Zakona o prometu nepokretnosti za vrijeme ratne opasnosti ili za vrijeme ratnog stanja,
3. Prijedlog odluke o otpočinjanju rada Ambasade RBiH u Sloveniji,
4. Prijedlog odluke o dopunama Odluke o obrazovanju Državne komisije za kontrolu zakonitosti postupanja pripadnika TO i policije,
5. Informacija Komisije za kontrolu zakonitosti postupanja pripadnika TO i policije o nekim zapažanjima povodom predstavki građana u postupcima pretresa stanova i privremenog oduzimanja sredstava,
Prijedlozi ovih uredbi upućeni su na ponovno razmatranje Vladi RBiH sa prijedlogom da se donese propis kojim bi se onemogućio svaki promet nepokretnostima za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja, zbog mogućih zloupotreba i neracionalnog raspolaganja nepokretnostima u društvenoj svojini.
Donesena je odluka o otpočinjanju rada Ambasade RBiH u Sloveniji. U raspravi koja je vođena pod ovom tačkom dnevnog reda otvorena su i pitanja prioriteta otpočinjanja rada ambasada RBiH u sljedećim zemljama:
Austrija, Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države i Turska.
Zaključeno je da se na Komisiji za organizaciono-kadrovska pitanja Predsjedništva razmotre mogući kadrovi za ambasadora RBiH u SAD i Sloveniji. Komisija posebno treba da vodi računa o određivanju nacionalnosti ambasadora koji će predstavljati RBiH u Hrvatskoj i Sloveniji, koje su već odredile svoje ambasadore u RBiH. Donesena je odluka o davanju agremana za ambasadora Hrvatske u RBiH gospodina Zdravka Sančevića.
Odlučeno je da se prijedlog odluke uputi na razmatranje Vladi RBiH i nakon toga dostavi Predsjedništvu na odlučivanje.
Razmatranje informacije je odloženo za jednu od narednih sjednica, na koju će se pored autora informacije pozvati ministar za unutrašnje poslove ili ovlašćeni predstavnik.
Predsjednik Izetbegović je informisao prisutne da mu je upućen poziv Generalne skupštine UN-a koji je on spreman da prihvati. Ocijenjeno je da bi učešće predsjednika Izetbegovića u radu Generalne skupštine UN-a bilo veoma korisno. Donesen je zaključak da predsjednik otputuje u SAD na tri dana, a da se po povratku iz SAD zadrži u Sloveniji onoliko koliko bude potrebno da završi određene poslove. U pratnji predsjednika određen je Jovan Divjak, zamjenik načelnika Štaba Vrhovne komande OS RBiH, čime bi se međunarodna, a posebno javnost SAD razuvjerila u pogrešnoj predstavi da je Armija RBiH isključivo muslimanska.
Zaključeno je da za vrijeme odsutnosti gospodina Izetbegovića poslove i ovlaštenja predsjednika Predsjedništva RBiH obavlja dr Ejup Ganić.
Zaključeno je da se preko MIP-a pokrenu inicijative o razmjeni diplomatskih odnosa sa Hrvatskom na nivou ambasadora.
Sjednica je završena u 15.30 sati.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
Magnetofonski snimak 169. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 6. oktobra 1992.
EJUB GANIĆ: U redu, dobro. Idemo na tekuća pitanja. Ja bih samo jednu stvar imao... Kao što znate, nije ovo za objavljivanje, bili su razgovori između predsjednika Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Hrvatske u vezi jedne grupe za bolju koordinaciju nekih aktivnosti u vezi odbrane, longistike i slično. I Hrvatska je imenovala trojicu predstavnika i sad treba BiH. Ne znam da li to treba Vlada da uradi ili Predsjedništvo i Vlada.
JURE PELIVAN: U taj odbor za koordiniranje poslova odbrane oni su imenovali jedno ili dva vojna lica i Vukojevića. Mi bismo takođe trebali po nekom rangu visoke ličnosti da imenujemo imajući značajnu potrebu koordinacije. Mi sad imamo čak i više interesa da damo značaj.
GANIĆ: Ja sam zvao Halilovića jutros i on je dao dva imena što se tiče vojske - prvo kažu da mi nemamo većeg čina od pukovnika u našoj vojsci. Pa su dali pukovnika Bjelajca Rifata. Druga osoba koju su on i Alija predložili to je gospodin Jaganjac koji inače dosta sarađuje sa hrvatskom stranom. Jaganjac Jasmin, mislim da se tako zove. On ima čin majora koliko mi je poznato. I treća osoba koja se predlaže da zamjenik te osobe bude Šalim Šabić, pošto je stalno tamo. U opticaju je Naim Kadić, ali da se još vidi malo. Da se usaglasi to u stranci tamo, ali da zamjenik bude Šabić.
PELIVAN: Kako sva tri Muslimana?
STJEPAN KLJUIĆ: Sva četiri. Prvo Šabić ne može ništa raditi. On je gore i ne može raditi. Ko ti je dao tu listu, nije u redu.
MILE AKMADŽIĆ: Ovo je državna nije nacionalna. Nije nacionalna stvar - tri naroda.
GANIĆ: Mogu ja to na neki način - suštinu toga.
GANIĆ: Tako je i govoreno. Treća ličnost da bude iz politike.
KLJUIĆ: Prvo mislim da nekoga treba iz HVO ako ćemo koordinaciju. Ovaj Bjelajac u redu, mogao bi proći. Jaganjac je na teritoriji u Hrvatskoj. Ko ga zna, bio je u Mostaru zapovjednik. Pošto je on službenik hrvatske armije, njega su povukli. Ako hoćemo taj HVO da privučemo, moramo ga privući iz objektivnih razloga, i zbog toga što i oni brane BiH, treba sjesti s njima i treba naći nekog čovjeka koji će biti... I treće, treba naći nekoga od političara odavde, a taj opet se mora usaglasiti, ta nacionalna struktura malo. Stvarno stvaramo belaj. Kakav Šabić, kakve trice. Molim vas, ko ti je dao, Jure, taj prijedlog? Neka ovo bude informativni razgovor za iduću sjednicu da mi nađemo ljude. Mi ništa nećemo dobiti ako nećemo dobiti ako mi postavimo ljude koji neće ostvariti kontakt.
KLJUIĆ: Od Šabića mi nemamo nikakve koristi. Ja znam Šabića bolje nego ti. Šabić ne može. On da je htio, imao je šansi doći ovdje, nije htio, nije poslao ni paketa nikome. Prema tome, Šabića prekriži. Rifat Bjelajac je ovdje u Štabu, on je ozbiljan čovjek i on je podoban za to. Druga stvar, treba vidjeti od vojnih ljudi još nekoga jal Srbina, jal Hrvata ovdje iz Štaba. Da li je to Šiber nije li Šiber, ima li neki Sliško tamo, ima li neko ko bi to mogao da se nađe. I treća stvar - jednog političara treba staviti. Mislim da je ad hoc donijeti odluku danas vrlo teško. To treba pripremiti. Jer ako smo postavili da je to državna delegacija, onda trebamo nekakva načela koja smo usvojili ovdje i prolongirati.
PELIVAN: Molim vas, samo da iskažem mišljenje. Iz vojnih i političkih razloga predstavnik HVO jedan treba da bude. Inače, nastavićemo sa nesuglasicama. Zajednički razgovor.
GANIĆ: Ja se potpuno slažem jer sam razumio njih kad sam razgovarao sa Alijom da je upravo Jaganjac taj most između HVO i...
PELIVAN: Ne, oni imaju, ja sam to isto ranije mislio, oni imaju primjedbe na Jaganjca. Kad sam ja obilazio teren ja sam pitao je li to kandidat za ovdje za Sarajevo taj Jaganjac kad kažu otišao u Zagreb.
KLJUIĆ: Sa HVO mora se sjesti. Da izvedemo naš štab na Igman da hodaju, a ne da mi ovo rade što je Talijan napravio - uzurpirao onu zgradu pa je juče 500 žena došlo tamo i demonstriralo. Jer sve granate što su juče pale, pale su između Jugobanke i Koševa. Mi moramo naći iz HVO da li će neko od vojnika otići vani pa stupiti s njima u kontakt. Ima normalnih ljudi, izuzetnih ljudi ima koji su sposobni da ostvare tu suradnju. Ima predsjednik općine Derventa koji, vidite ga na TV, Vinko Begić, ali nemojte da mi... To treba ponuditi HVO neka ga oni odrede. Mi možemo Rifata Bjelajca odrediti i jednog političara iz Sarajeva. A mjesto HVO iz Sarajeva da damo HVO da oni odrede. Napisati im telefaks. Formira se zajednički štab. Mi iz Sarajeva predlažemo Rifata Bjelajca i političara tog i tog, a vi delegirajte svog člana.
PELIVAN: Ne mora biti. Da budu sposobni ljudi.
GANIĆ: Ovo je visoka odgovornost.
AKMADŽIĆ: Ne znam što bi mi bježali da ispred BiH bude zapovjednik oružanih snaga ili ovako nešto.
PELIVAN: U svakom slučaju jedan iz Armije BiH, jedan iz HVO i treći političar, molim vas.
GANIĆ: Imate li neka imena od političara otprilike?
PELIVAN: Nemam, govorim o kriteriju po mom viđenju kako bi trebalo. Jedan iz Armije, HVO i jedan političar.
GANIĆ: Izmijenili smo mišljenja preliminarna. Zajednički razgovor.
ČAMPARA: Ja sam mislio da Sefer bude, to je tako važno pitanje.
Iz politike čovjeka koji sve to zna.
KLJUIĆ: Moramo ih izvesti, kako će se sastati?
PELIVAN: Ja mislim da štab treba da izađe.
Prekinuto snimanje u 14 sati.
Zapisnik 170. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 7. oktobra 1992. godine
Na sjednici je usvojen sljedeći
1. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu okruga,
2. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o vršenju inostranih poslova,
3. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o organizaciji republičke uprave i Amandman Vlade RBiH na član 48 Prijedloga uredbe,
4. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o kriterijima i mjerilima za korištenje sredstava amortizacije stambenih zgrada i stanova u društvenoj svojini za velike opravke stambenih zgrada,
Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o obrazovanju i radu okruga je usvojen bez primjedbi.
Razmatranje Prijedloga uredbe sa zakonskom snagom o vršenju inostranih poslova je odloženo za narednu sjednicu,jer je ocijenjeno da se radi o obimnom materijalu koji zahtijeva više vremena za proučavanje.
Povodom ove tačke dnevnog reda otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali Abdulah Konjicija, Mile Akmadžić, Šahbaz Džihanović i Jure Pelivan.
Donesena je Odluka o imenovanju ratnih predsjedništava za opštine Kalinovik i Teslić. Vođena je rasprava u kojoj su učestvovali svi prisutni o statusu, dužini i opravdanosti boravka pojedinih Vladinih funkcionera i rukovodećih radnika, kao i članova Predsjedništva. Ocijenjeno je da pojedinci neopravdano dugo odsustvuju iz Sarajeva i ne obavljaju svoje dužnosti, što se vrlo negativno odražava na stav javnosti ne samo prema njima, nego i u odnosu na ostale nosioce funkcija koji redovno i u vrlo teškim uslovima obavljaju svoje dužnosti.
Gospodin Konjicija je posebno obrazložio stavove poslanika Skupštine RBiH koji zahtijevaju povratak ili razrješenje sa funkcija onih funkcionera i rukovodećih radnika koji figuriraju u vlasti, a ne rade ništa za RBiH. Naveo je podatak, da boravak brojnih, a nekorisnih predstavnika vlasti RBiH, samo u Zagrebu, košta Republiku 280 miliona hrvatskih dinara. Gospodin Konjicija je iznio i zamjerke poslanika Skupštine RBiH koji se odnose na Armiju RBiH i Vladu RBiH navodeći sljedeće:
- da se Armija birokratizovala,
- da nije mnogo učinjeno na pitanju discipline u Armiji i da ima mnogo naoružanih grupa i pojedinaca koji se nekontrolisano i bez ikakve potrebe kreću po gradu,
- da se pripadnici Armije voze u najluksuznijim i najskupljim automobilima
i troše dragocjeno gorivo, a bolnica nema nafte za agregate,
- da se ne osjeća dovoljna briga za ranjenike,
- da Vlada ne radi efikasno i u interesu građana, tako da se otvoreno može govoriti i o opstrukciji unutar same vlade,
- da Vlada i Predsjedništvo nisu pružili dovoljno podrške Komisiji za ispitivanje ratnih zločina,
- da se traži izvještaj od Vlade na osnovu kojeg će se utvrditi kolektivna i pojedinačna odgovornost Vlade i ministara,
- da na prvom sljedećem sastanku sa poslanicima obavezno prisustvuju članovi Predsjedništva RBiH Stjepan Kljuić i dr Ejup Ganić. Povodom izlaganja gospodina Konjicije replicirao je gospodin Halilović koji je naglasio da su prigovori poslanika neosnovani i zlonamjerni.
Sjednica je završena u 15.15 sati.(Nastaviće se)