Ima zloupotreba laboratorija i ljekarskog položaja u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ali nema dokaza, tvrdi generalni direktor ovog kliničkog centra Faris Gavrankapetanović.
Kaže da svakodnevno ima pritužbi građana na rad Kliničkog centra, ali da se osvrće samo na one u pisanoj formi.
Na skali od jedan do deset `svoj` klinički centar, uzimajući u obzir slične u regionu, Gavrankapetanović ocjenjuje osmicom.
NN: Koliko je godišnji budžet KCUS-a?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Godišnji budžet je 140 miliona KM, od čega oko 50 odsto ide za plate 700 zaposlenih. Manjak od sedam miliona, koji je postojao na kraju 2006. godine u vrijeme uvođenja PDV-a, izuzetno je dobar rezultat.
NN: Da li FBiH zaista treba dva velika centra za bolesti srca, u Sarajevu ili Tuzli, ili bi bolje bilo u dva velika grada razvijati centre različite namjene?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Apsolutno nam trebaju ti centri! Analize njemačkih centara kažu da je jedan takav centar potreban na milion stanovnika i na nivou BiH bi trebao još jedan. Potrebno je da među centrima u BiH postoji zdrava konkurencija jer bez nje se nemate s kim upoređivati, a novac osiguranika ostaje u BiH.
NN: Zašto se rezultati nekih pretraga ili neki pregledi na KCUS čekaju nedopustivo dugo?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Najduže se čeka za magnetnu rezonancu i za nalaze hormona štitne žlijezde. Drugi problem je magnetna rezonanca, ali sada imamo tri i mislim da su liste čekanja već smanjene. Ultrazvučni pregledi bi trebali ići brže jer imamo dosta ultrazvučnih aparata i klinika na kojima se to može uraditi. Ovdje je ogromni pritisak na segment laboratorije gdje je sa 2,8 miliona analiza iz 2005. u 2006. godini napravljeno 3,2 miliona i to je veliki porast.
NN: Može li se drugačije organizovati rad laboratorija jer je za čovjeka kod kog postoji sumnja da ima karcinom čekanje od tri mjeseca na pregled magnetnom rezonancom ubitačno?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Dogovarali smo to sa kantonalnim ministrom zdravstva u Sarajevu da se pregledi ultrazvukom preuzmu u domovima zdravlja kako bi se KCUS rasteretio.
NN: Koliko pritužbi pacijenata primate godišnje?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Ranije ih nije bilo, ali u posljednje vrijeme, ne mogu reći da je to poplava, ali gotovo svakodnevno imamo žalbe.
NN: Ima li tih pritužbi koje su procesuirane?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Imamo dva slučaja koja se odnose na ljekarske intervencije iz 1974. i 1978. godine i danas više niko od aktera tih operacija nije živ. No, mi smo kao pravni nasljednik bili obavezni platiti oko 100.000 KM obeštećenja. Sada se pojavljuju i drugi slučajevi, imamo jednog pacijenta sa maksilofacijalne hirurgije za kog smo platili liječenje u drugoj klinici.
NN: Je li to bila greška vašeg liječnika?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Mi smo napravili jedan tim koji je utvrdio da je bio propust u proceduri i podnijeli smo odgovornost.
NN: Kako rješavate pritužbe o primanju mita i o korupciji u KCUS?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Za mito i korupciju imamo jedan slučaj koji je procesuiran i ljekar Z.L. još nije pravomoćno osuđen, a do konačne presude radi u KCUS. Žalbi na mito ima vrlo malo i one su uglavnom neformalne.
NN: Da li to znači da ne obraćate pažnje na te `neformalne` pritužbe?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Ja moram poštivati proceduru jer znate kako kažu: riječ je milion dolara, a demokratija je procedura i sve što dobijem pismeno ja dajem u proceduru, a šta se priča među ljudima, ja, vjerujte, ne znam.
NN: Kako kontrolišete da li ljekari u radnom vremenu u KCUS rade u privatnim ordinacijama?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Zakonodavac je dao mogućnost da određene kategorije ljekara rade u privatnim ordinacijama. Mi sada imamo šest direktora i oni nadziru da li ljekari izvršavaju svoje obaveze. Šefovi klinika vode računa o radnom vremenu tih ljudi. Sigurno je da postoji zloupotreba i mi smo razmišljali o uvođenju kartica, ali ipak smatramo da ljudi moraju imati jednu vrstu slobode, pogotovo oni koji su u obavezi da reaguju na telefonski poziv i tokom noći i tokom praznika. Svaki ljekar koji je položio Hipokratovu zakletvu mora voditi računa o onome što radi. Zloupotreba sigurno ima, ali nema dokaza. Mi to vidimo po povećanju broja analiza koje se rade u našoj laboratoriji i vidimo da pojedine privatne ordinacije nude analize koje se ne mogu raditi kod njih, nego ili kod nas ili van BiH. To je siguran dokaz da postoji neka vrsta zloupotreba i mi tu vršimo neku kontrolu, ali ona je u okviru menadžmenta.
NN: Koje su to analize i koliko ih radi KCUS??
GAVRANKAPETANOVIĆ: Neke privatne klinike traže da sklope ugovore s nama, a sada se te analize mogu raditi samo ovdje i to tajno ili van BiH, ali je vjerovatnije da se to radi ovdje kod nas.
Afera `medicinska sestra`
NN: Da li je završen slučaj medicinske sestre koja je nekoliko ljekara KCUS-a optužila za moguće očinstvo njenom djetetu?
GAVRANKAPETANOVIĆ: Ona je ovdje u stalni radni odnos zaposlena početkom rata, 1992. godine, što je mnogo prije mog dolaska na ovu poziciju i tada nije moglo biti riječi o ucjenama. Afera je stvorena u određenim krugovima i mi već znamo i odakle je potekla. Njen advokat je preuzeo cijeli slučaj i mi smo već prije više od mjesec dana saznali da je otac njenog djeteta njen muž. Od mene niko nije tražio DNK analizu ili bilo šta slično u vezi s ljudima čiji su se inicijali pojavili u medijima.