Ove godine navršava se 140 godina od dolaska prvih trapista u Delibašino Selo kod Banjaluke i 100 godina od smrti osnivača samostana Marija Zvijezda oca Franza Pfannera. Ove godišnjice povod su da se opet progovori o njima i njihovim velikim zaslugama za sveukupni razvoj Banjaluke i njenog kraja. Nažalost, riječ je o zaslugama koje su proteklih desetljeća premalo vrednovane i zaboravljene
Djela Brune Diamanta
Dvojica ljudi istog prezimena, Diamant, nose najveću zaslugu da je sagrađena velebna trapistička crkva. Jednog smo već upoznali. To je opat Bonaventura Drugi, treći opat trapističke opatije Marija Zvijezda. Drugi je Bruno, akademski kipar, bratić opatov. No, tko je doista Bruno Diamant? Upoznajmo ga pobliže!
Rođen je 3. svibnja (maja) 1867. godine u Friedrichshafenu na Bodenskom jezeru od oca Johanna i majke Marije, koja je umrla kad mu je bilo dvije godine. Studirao je u Munchenu od 1884. do 1887. godine. Te godine otišao je na odsluženje vojnog roka. Iz toga vremena potječe njegov prvi kiparski rad. Naime, car Vilim Prvi rado je dolazio na odmor u Friedrichshafen kralju Wirtemberškom. Bruno je napravio brončanu bistu cara Vilima Prvog i uručio mu je. Taj uspješni rad oslobodio ga je služenja šest mjeseci vojnog roka.
Oženio se 1894. godine. Koliko je poznato imao je samo kćerku Mariju.
Surađivao je s više umjetnika i osim u Njemačkoj, stvarao je u Belgiji, Italiji, Bugarskoj i Poljskoj. Samostalno je radio sedam godina.
U Mariju Zvijezdu je došao 1922. godine na poziv svoga bratića opata Bonaventure Drugog i aktivno se uključio u projektiranje buduće crkve. U Bosni je uz kraće prekide ostao sve do 1932. godine.
U Banjaluci ostavio je više djela. A. Ravlić piše: "Za vrijeme dugogodišnjeg boravka u Banjaluci ovaj vrsni kipar rado je bio angažiran za izradu skulptura u Banjaluci i okolici. Tako je Bruno Dijamant autor Spomen-krstače banjalučkim veleizdajnicima, na banjalučkom pravoslavnom groblju, biste kralja Petra Prvog i ornamenata na zgradi pozorišta u Banjaluci, te spomenika prvom banjalučkom biskupu Marijanu Markoviću. Njegovo djelo su i četiri reljefno izrađena lika (kralja Tomislava, Matije Gupca, Petra Zrinjskog i Josipa Juraja Strossmayera) na bosanskogradiškom, šest metara visokom spomeniku autora arhitekte Ivana Eckerta, otkrivenog u povodu "tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva 1925. godine" ("Svijet").
Bista nadbiskupa zadarskog, dr Vinka Pulišića na otoku Olibu, u njegovoj rodnoj kući, spada među najuspjelija djela Brune Diamanta.
Za izvanredne zasluge na polju crkvene umjetnosti dobio je 8. svibnja (maja) 1928. godine od pape Pija Jedanaestog visoko papinsko odlikovanje Križ "Pro Ecclesia et Ponifice".
Želio se povući u Mariju Zvijezdu pred kraj života, ali rat ga je spriječio u njegovoj nakani. Umro je u Munchenu 1942. godine u 75. godini, proživjevši bombardiranje svoga grada.
Najljepši nadgrobni spomenik sigurno mu je opatijska crkva samostana Marija Zvijezda, u koju je tijekom deset godina neumornog rada uložio toliko ljubavi i umjetničke vještine. Tu je stvorio ogroman umjetnički opus u mramoru, kamenu bihacitu, reljefima i drvetu.
Na ulaznom portalu crkve susrećemo prva djela kipara Brune Diamanta: sv. Juraj, sv. Ilija, sv. Petar i sv. Pavao.
Crkva je trobrodna bazilika. Središnja lađa duga je 60, a široka 10 m. Odlikuje je dobra akustičnost. Osvijetljena je sa 24 prozora poredana na uzdužnim zidovima glavne lađe.
Glavnina radova Brune Diamanta je upravo u unutrašnjosti crkve: reljefi na oltaru i zidovima centralne lađe, obojeni reljefi u svetištu, kapiteli stupova, korske klupe, 15 pomoćnih oltara i glavni oltar.
Na kapitelima četiri stuba križišta prikazao je utemeljitelje cistercitskog reda: sv. Benedikta, sv. Bernarda, sv. Roberta i sv. Stjepana.
Slijede kapiteli na kojima je prikazao osnivača Marije Zvijezde i njezine dosadašnje opate, duhovne vrednote i prizore iz svakodnevnog samostanskog života.
Na 24 kapitela predstavio je, dakle, povijest trapističkog reda i samostana Marija Zvijezda.
Na unutrašnjim zidovima glavne lađe umjetnik je izradio osam reljefnih kompozicija (visine 300 cm, dužine 350 cm) na kojima je predstavio sljedeće teme: Navještenje Marijino, Krist s dvanaest apostola, Sinajski zakon, Mudre djevice, Kain i Abel prinose žrtvu, Žrtva Abrahamova, Žrtva Melkisedekova i posljednja večera.
U svetištu i na zidnim plohama transepta izradio je nekoliko bojenih reljefa.
U svetištu je smjestio glavni oltar iznad kojega je bio baldahin. Stajao je na četiri velika mramorna stupa. Tu je također smjestio i opatsku stolicu izrađenu od mramora. U svetištu je izradio i kip Blažene Djevice Marije visok 2,60 m. Njegova su djela kip sv. Bernarda u dvorištu samostana, te kompozicija Raspeće, u samostanskom vrtu.
Izrezbarene korske klupe, koje su bile postavljene u središnjoj lađi crkve, također su djelo Brune Diamanta.
O drvorezbarskom umijeću B. Diamanta piše S. Tihić: "Korske klupe u crkvenoj lađi predstavljaju zanimljiv primjer rezbarskog umijeća višestrano nadarene stvaralačke ličnosti Bruna Diamanta. Jednostavne, bez suvišne dekoracije (zapažaju se samo rijetki, plitko urezani ornamenti na ravnim površinama i naizmjenično postavljene figure orla i lava na mjestu naslonjača za ruke), čiste u proporcijama, otkrivaju smisao umjetnika za jednostavnu ljepotu. Ispred klupa je krasan ambon, koji uz ornamentalne urese sadrži plastično rezbarenog goluba, dva anđela-karijatide i reljef četvorice evanđelista. Krunu drvorezbarskog umijeća Bruna Diamanta u ovoj crkvi predstavlja sakristija (vis. 375, duž. 1200, šir. 700 cm) rađena u drvetu i tim materijalom obložena sa svih strana".
A. Ravlić piše: "Oko 10 godina, najmanje jedno desetljeće, sa kraćim prekidima, proveo je Bruno Diamant u banjalučkom kraju. Spomenuti o. Anton Artner rado je ispričao jednu zanimljivost, koju je svojedobno pripovijedala kćerka Brune Diamanta (umrla je u 91. godini), a vezano je za kiparov boravak u Delibašinom Selu. Po ovom predanju Bruno, koji nije baš bio neki vjernik, uvijek je do odlaska u Banjaluku, za sve okrivljavao suprugu i kćerku. Međutim, kad se vratio iz Marije Zvijezde bio je potpuno drukčiji, smiren i bez nervoze". Oplemenjujući novu crkvu svojom umjetnošću, crkva je oplemenila njega!
Orgulje
Trapisti su 1922. godine kupili električne orgulje, koje su bile izrađene u firmi "Mauracher" u Linzu 1921. godine. Bile su namijenjene za staru samostansku crkvu. No, budući da se u to vrijeme već počelo s projektiranjem nove crkve, odlučiše sačekati njezinu izgradnju. Od 8. prosinca (decembra) 1927. godine, kada je crkva blagoslovljena, do kraja Drugog svjetskog rata orgulje su bile u svakodnevnoj uporabi. Orgulje su tada zašutjele, jer je trebalo na njima izvesti nužne popravke. Uvjeti za sanaciju orgulja stvorili su se tek nakon dva desetljeća. Bile su smještene na malom koru, lijevo pokraj oltara.
Biblioteka
Opatija Marija Zvijezda se tijekom desetljeća razvijala i kao središte kulture. Pokazuje to nadasve njezin veliki fond biblioteke.
O samostanskoj biblioteci piše J. Višekruna: "Prema popisu koji je 1933. godine sačinio samostanski bibliotekar P. Rafael Urban, koji predstavlja ujedno i posljednji izvršeni popis nekada sređene Biblioteke, jasno i pregledno se može ustanoviti čime je sve raspolagala Biblioteka.
P. Rafael Urban, samostanski bibliotekar, razvrstao je Fond Biblioteke u nekoliko oblasti, prema tematici, uključujući tu i časopise, od kojih su neki štampani i u samostanskoj štampariji, kao npr. "Putokaz", "Brat Gabrijel" i dr. Od ukupno 34 oblasti, koliko ih je zastupljeno, navodimo samo neke: filozofija, teologija, dogmatika, moralka, pastoralna medicina, Biblija, kanonsko pravo, homiletika, retorika, pedagogika, crkvena povijest, redovnička povijest, svjetska povijest, ratna povijest i vojna djela, umjetnost, muzika, fizika, kemija, astronomija, matematika, filologija, sociologija itd.
Knjige su štampane na raznim jezicima, od kojih su one pisane na njemačkom i latinskom najzastupljenije, što je i sasvim razumljivo. Knjige su štampane na sljedećim jezicima: njemački, latinski, hrvatskosrpski, francuski, slovenski, grčki, engleski, hebrejski, ruski, poljski, češki, talijanski i mađarski…"
Sa sudbinom ove vrijedne i nekad sređene biblioteke susrest ćemo se kasnije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.