Fatima Fetibegović, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kazala je da je u implementaciji Prostornog plana RS (PP RS), koji je usvojen u septembru prošle godine, novo to što se planiraju njegove prezentacije u svim regijama, kao i pripreme i savjetovanja o problemima izrade i primjene PP RS.
"Istovremeno, intenzivno radimo i na projektu formiranja informaciono-dokumentacione osnove o prostoru, što je pionirski poduhvat i neophodna osnova za pravilno planiranje i upravljanje prostorom", kaže Fetibegovićeva.
NN: Koje su još aktivnosti na implementaciji tog strateškog dokumenta?
FETIBEGOVIĆ: Konkretne aktivnosti na primjeni PP RS započele su njegovim usvajanjem u parlamentu RS. Prvo je ažuriranje geodetskih podloga sa stanjem izgrađenosti, kao i vlasničkih odnosa. Napravićemo kvalitetnu pripremu za katastar infrastrukturnih vodova i izgrađenih fizičkih struktura. Radi se i na akcionim planovima za implementaciju Prostornog plana. Vlada RS intenzivno radi na tome da kroz RS prođe dio naftovoda i gasovoda "južni tok". Ta trasa je planirana i našim prostornim planom. PP RS je na 16. salonu urbanizma "Niš 2007" nagrađen prvom nagradom i velikom nagradom salona.
NN: Koji su razlozi bili da se radi potpuno novi Zakon o prostornom uređenju i građenju?
FETIBEGOVIĆ: Neki od razloga za donošenje novog zakona su komplikovan postupak izdavanja rješenja o urbanističkoj saglasnosti i odobrenju za građenje, skupe takse, brojne naknade i saglasnosti, neadekvatna kaznena politika. Istovremeno, ukazala se potreba za usklađivanjem zakonske regulative sa zakonima EU. Opredijelili smo se da ubuduće izrađujemo fleksibilnu, transparentnu prostorno-plansku dokumentaciju. Sinhronizujući aktivnosti pristupamo odmah izradi adekvatnih planova za cijeli prostor Republike. Javna rasprava je završena i trenutno se priprema informacija za parlament. Uskoro će se krenuti u izradu prijedloga ovog zakona. U stalnom smo kontaktu i sa predstavnicima USAID-ovog projekta Spira, koji su učestvovali i u izradi nacrta zakona i koji će nam pružati podršku i pri izradi prijedloga.
NN: Šta je novo u nacrtu zakona?
FETIBEGOVIĆ: Prvi put kod nas se uvodi strateški planski dokument - strategija prostornog razvoja. To će omogućiti i nerazvijenim opštinama da dobiju kvalitetne prostorno-planske dokumente. Uvodimo i zoning plan. On
sadrži listu zona sa dozvoljenim, uslovno dozvoljenim i zabranjenim namjenama. Nacrt zakona predviđa i ukidanje urbanističke saglasnosti, a uvodi lokacijske uslove kao stručni tehnički dokument. Predviđa mogućnost izgradnje određenih objekata bez pribavljanja građevinske dozvole. Mnogo pažnje je posvećeno i uklanjanju arhitektonskih barijera. Jedna od najbitnijih novina je što novi zakon ne predviđa mogućnost naknadne legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Novi zakon ubrzava, pojednostavljuje i pojeftinjuje procedure prilikom izdavanja odobrenja za građenje.
NN: Šta praktično znači to što novi zakon ne predviđa mogućnost naknadne legalizacije bespravno sagrađenih objekata?
FETIBEGOVIĆ: Do usvajanja novog zakona opštine mogu legalizovati bespravno sagrađene objekte na svom području po važećem zakonu. Od dana stupanja na snagu novog zakona opštine će biti dužne da u roku od tri mjeseca donesu nove odluke o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata. Bespravni graditelji će morati u roku od šest mjeseci od dana donošenja takve odluke podnijeti zahtjev za legalizaciju objekata. Investitoru koji započne bespravnu gradnju nakon stupanja na snagu novog zakona objekat će biti porušen jer novi zakon onemogućava da se takvi objekti legalizuju.
NN: Šta je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju još planiralo za ovu godinu?
FETIBEGOVIĆ: Planiran je set zakona iz stambeno-komunalne oblasti. Nastojaćemo da pomognemo i lokalnim zajednicama da dovedu u red prostorno-plansku dokumentaciju. Nastojaćemo iskoristiti priliku koju smo dobili otvaranjem novih privrednih predstavništava RS u Evropi da vratimo stare pozicije koje je naša građevinska operativa imala u Evropi i svijetu. Kad se u obzir uzmu i projekti na izgradnji infrastrukturnih objekata, od izgradnje mreže puteva, modernizacije željeznice, elektroenergetskih postrojenja, rekla bih da nas čeka žestok tempo. Imamo znanja, volje i potencijala da sve planirano realizujemo i tako omogućimo našim građanima bolji standard.
Povećati procenat zaštićenih prostora
NN: Parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH je preuzela mnogo obaveza, između ostalog i kada je zaštita životne sredine u pitanju. Konkretnije, šta su obaveze BiH u ovoj oblasti?
FETIBEGOVIĆ: Sektor zaštite životne sredine u našem ministarstvu je već mnogo učinio na usklađivanju našeg zakonodavstva sa evropskim. U proceduri je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji predviđa povećanje procenta zaštićenih prostora. Projekat upravljanja čvrstim otpadom koji finansira Svjetska banka jako dobro napreduje. Nakon saniranja divlje deponije kod Kneževa uskoro ćemo sanirati divlje deponije u okolini Trebinja. Sanitarna deponija medicinskog otpada u Doboju je pun pogodak. Sa Ministarstvom zdravlja radićemo da ova deponija postane regionalni centar za tretiranje medicinskog otpada.