SARAJEVO - Bez primjene odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci", Bosna i Hercegovina će ostati "crna rupa" u Evropi, izjavio je Jakob Finci, jedan od apelanata tom sudu i predsjednik Zajednice jevrejskih opština.
Uoči današnjeg sastanka sa sedam najuticajnijih lidera političkih partija BiH u Pragu sa komesarom za proširenje Štefanom Fileom, Finci kaže da, ukoliko dogovor o primejni odluke suda u Strazburu, prema kome svi građani mogu ravnopravno da budu birani u Predsjedništvo i Dom Naroda ne bude postignut, BiH prijeti i opasnost da bude isključena iz Savjeta Evrope.
"Ne samo da su naši susjedi daleko uznapredovali na svom evroatlantskom putu nego će, od svih i još nepriznatno Kosovo, prije BiH otvoriti pregovore o stabilizaciji i pridruživanju sa EU", rekao je Finci u intervjuu Tanjugu.
Finci tvrdi da su sve realniji izgledi da BiH ostane jedina zemlja u ovom dijelu Balkana koja neće imati nikakav dogovor ili ugovor sa EU.
Takođe, tvrdi da je to sa pravnog aspketa vrlo jednostavno primjenjiva odluka, ali da je, kaže, nažalost veoma iskomplikovana kada je sve umješana politika.
"Ovo o čemu politički lideri sada vode pregovore uopšte nije nešto što tangira odluku Evropskog suda. Glavna rasprava sada se vodi o tome kako obezbjediti da Hrvati imaju svog autonomnog predstavnika u Predsjedništvu BiH, nekog koga će Hrvati prihvatiti da je 'pravi Hrvat'", precizan je Finci.
U BiH, primjećuje on, postoje pravi Bošnjaci, pravi Srbi i pravi Hrvati, a izgleda da "ostali" u koje, prema ustavnoj definiciji spadaju pripadnici manjinskih naroda, baš nikome nisu prihvatljivi i nikome "nisu prirasli za srce".
"Presuda Evropskog suda govori o tome da su u BiH i konstitutivni narodi (Bošnjaci, Srbi i Hrvati), pa i oni koji im ne pripadaju jednako zapostavljeni, jer vi možete biti Srbin i kao takav ste pripadnik konstitutivnog naroda, ali ako živite u Federacij BiH, nemate pravo da se na izborima kandidujete za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda pošto ste tamo manjina", objašnjava Finci.
Riječ je, dodaje, o stotinama hiljada ljudi, a ne o nekoj maloj grupi Jevreja i Roma koji su dio 17 priznatih manjinskih grupa u BiH.
Ukazujući da se za sve to u BiH zna već 10 godina, kao i da presuda Evropskog suda, koja BiH obavezuje na promjenu Ustava, datira od decembra 2009. godine, Finci potvrđuje da se sve stranke u BiH, one na vlasti i one u opoziciji, slažu da je riječ o evropskom standardu koji treba implementirati. Međutim, kaže, tu uvijek dolazi "jedno ali"...
Stoga se, ističe, ne kaže džaba "da tamo gdje prestaje logika, počinje BiH", jer kada se sve političke stranke svuda u svijetu oko nečeg slože to za parlament postaje tehničko pitanje, osim u BiH.
"U BiH su se svi složili da presudu treba implementirati, ali ne znaju kako jer bi svako da promjeni još nešto", tvrdi Finci dodavši da se sve sada svodi na pitanje kako obezbjediti da jedan konstitutivni narod u Predsjedništvo BiH ne bira predstavnika drugog naroda. Do sada, napominje, nikome nije smetalo to što su predstavnici "ostalih" birali predstavnike konstitutivnih naroda.
"Postoji definicija da je BiH jedna država sa dva entiteta, tri konstitutivna naroda, četiri tradicionalne religije i stotinu problema, pa je implementacija odluke 'Sejdić i Finci' rješenje samo jednog od tih stotinu problema", ukazuje i ističe da je jasno da implementacijom odluke Evropskog suda u BiH neće porasti penzije, neće se smanjiti korupcija, neće nestati nezaposlenost...
Ipak, ukazuje, bio bi to korak u dobrom smijeru, a taj smijer za BiH su evroatlatnske integracije.
Finci tvrdi da je pravna implementacija odluke jednostavna i da je dovoljno da se u Ustav unese da se "bira jedan predstavnik iz Republike Srpske i dva predstavnika iz Federacije BiH od kojih više od jednog ne može biti iz reda istog konstitutivnog naroda ili igrupe 'ostalih'".
Problem je, dodaje, to što se odmah postavlja pitanje: "A šta ako predstavnik 'ostalih' dobije više glasova nego neko ko je deklarisani Hrvat, pa u tročlano Predsjedništvo, na primjer, bude izabran jedan Srbin, jedan Bošnjak i jedan predstavnik 'ostalih'".
Prema Finciju, 95 odsto građana BiH čine predstavnici konstitutivnih naroda i gotovo je "nenormalno da poštoji strah da bi neko ko pripada ostatku od pet odsto naroda mogao da ugrozi nekog od predstavnika tri konstitutivna naroda na tim, kako smatra, i ne tako važnim funkcijama u hijerarhiji upravljanja državom.
"U BiH čini se više nije važno biti kvalitetan, već je važno biti nacionalno podoban... Možete biti genije ili idiot sasvim je svejedno samo ako ste pripadnik jednog od tri naroda..Tako da sve više ličimo na junake priče Radoja Domanovića o vođi koji, bez obzira što je slep, vodi nas tamo gdje treba", primjećuje Finci.
Upitan koliko su česti kontakti sa BiH političarima na vlasti, Finci kaže da su ti kontakti, nažalost, češci sa stranim predstavnicima u Sarajevu. Od domaćih je, kaže, njega i njegovog kolegu apelanta, Roma Devru Sejdića jednom pozvao predsjednik RS Milorad Dodik da pričaju o ovom problemu na način kako je SNSD svojevremeno predložio, a što je sasvim u skladu sa odlukom suda u Strazburu.
"Međutim, čini se da ostala dva konstitutivna naroda ne prihvataju taj prijedlog jer nema garancije ko će izabrati hrvatskog predsjednika", naveo je Finci, primjetivši da se u poslednje vrijeme sve češće "diže glas" koji kaže: "Kakvo hrvatsko pitanje? Šta je sa Bošnjacima koji su, kao treći najveći narod na Balkanu i u bivšoj Jugoslaviji, sabijeni na 22 odsto teritorije koju dijele sa Srbima i Hrvatima".