VAŠINGTON - Prema posljednjem izvještaju Freedom House o “Nacijama u tranziciji", većina država regiona spada u red onih sa polukonsolidovanim demokratijama.
Najbolje rangirana je Hrvatska sa ocjenom 3.61, potom Srbija 3.64, Crna Gora sa 3.82 i Makedonija 3.89.
U grupi sa njima još se nalaze Bugarska I Rumunija.
U tranzicione vlade odnosno hibridne režime spada Bosna i Herecegovina sa ocjenom 4,36. Među ovim državama su i Albanija, Ukrajina, Gruzija, Moldavija.
Kosovo spada u polukonsolidovane autoritarne režime sa ocjenom 5,18. a u toj grupi od monitorovanih država još je i Jermenija.
Države sa najboljim ocjenama odnosno konsolidovanim demokratijama su: na prvom mjestu Slovenija, pa slijede Estonija, Latvija, Poljska, Češka, Litvanija, Slovačka i Mađarska.
Na drugom kraju liste, odnosno kao najgore plasirani autoritarni režimi su: Kirgistan, Tadžikistan, Rusija, Kazahstan, Azerbejdžan, Bjelorusija, Turkmenistan i Uzbekistan.
U generalnom nalazu Freedom Housa navodi se da su negativni trendovi u Mađarskoj i Ukrajini u prvom planu kao opasnost od nedemokratskih smjerova u Centralnoj i Istočnoj Evropi zbog kojeg se otvaraju ozbiljna pitanja o trajnosti mladih demokratija Evropske unije, kao i perspektive za one zemlje koje imaju aspiracije ka članstvu u EU.
Ukrajinska putanja prema nazad, predstavlja negativan trend među onim zemljama na Balkanu koje se nadaju članstvu u EU, otvarajući ozbiljne sumnje o izgledima za proširenje u krugu demokratskih zemalja u Evropi.
Ključne reforme stagniraju u skoro svakoj državi Balkana. Dok Hrvatska demonstrira svoju odanost priključenju u EU sarađujući u istragama visoke korupcije, četri druge balkanske države Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija, trenutno nazaduju u oblastima izbornih procesa, demokratske vladavine, nezavisnosti pravosuđa i nezavisnosti medija.
Evropska unija nastavlja da vrši pozitivan uticaj na zemlje Zapadnog Balkana, služeći se perspektivom priključenja EU kao ključnim motivom za insistiranje na demokratskim reformama u ovim zemljama. Kandidatski proces prati seriju formalnih koraka kao mjerilo za uspjeh u naporima da se uspostave demokratske institucije i funkcionalna tržišna ekonomija. No i pored javnih aspiracija za integracijama, većina reformskih procesa stagnirala je na Balkanu tokom 2011., uz višestruko nazadovanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije.
Kada je riječ o Hrvatskoj koja se nalazi u kategoriji polukonsolidovanih demokratija, navodi se da je finalizovala pristupne pregovore sa EU i da će se evropskom bloku pridružiti 2013. Kontroverzni novi zakon kojim se onemogućava da Srbija može voditi istrage protiv Hrvata osumnjičenih za ratne zločine, i ljutita reakcija javnog mnjenja na zatvorske kazne za ratne zločine osuđene bivše hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, sugeriše da su u zemlji još uvjek jake nacionalističke tendencije, što je, kako se navodi, u suprotnosti sa vladavinom prava. Sa druge strane Hrvatska je zabilježila pozitivan pomak u borbi protiv korupcije i procesuiranju visokih zvaničnika u tom trenutku vladajuće stranke u Hrvatskoj.
Krajem 2011., Srbija je zabilježila pozitivne pomake posebno na putu ka EU, što se povezuje sa dobijanjem kandidatskog statusa, i posebno hapšenjem posljednjih odbjeglih i optuženih za ratne zločine pred Haškim tribunalom Ratkom Mladićem i Goranom Hažićem, tokom prošle godine.
Ipak kako se navodi u detaljnom izvještaju Freedom House, ni Srbija ni Crna Gora nisu registrovale promjene u skoru na listi „Nacije u tranziciji“ 2011.
Zanimljivo u nalazu Freedom House izvještaja „Nacije u tranziciji" niti u jednoj od osam praćenih kategorija, a to su izborni proces, civilno društvo, nezvisnost medija, nacionalna demokratska vladavina, lokalno demokratsko upravljanje, pravosudni okvir i nezavisnost i korupcija Crna Gora nije zabilježila ni poboljšanje ni pogoršanje u odnosu na raniji izvještaj.
Skoro dvije godine nakon dezintegracije SFRJ i rata koji je prozveo raspad zemlje, etničke tenzije i pitanje suverenitata i dalje su jedan od ključnih problema kada je riječ o procesu stabilizacije i obezbjeđivanja demokratske vladavine u nekoliko država regiona, navodi se u izvještaju i dodaje da se time potkopavaju prednosti postignute u ostalim reformskim oblastima. Bosna i Hercegovina četri godine zaredom bilježi pogoršanje, ovoga puta zbog toga što stranke u zemlji uporno nijesu uspijevale da formiraju vladu. Manji od dva državna entiteta, Republika Srpska nastavlja da negira legitimitet centralnih državnih institucija.
U Makedoniji skor demokratske vladavine takođe bilježi pad, nakon godina dominiranja spora sa Grčkom oko imena zemlje. Ovome su se pridodali i sporni konstrukcioni projekti pod nazivom „Skoplje 2014“ u glavnom gradu, i opozicioni bojkot u parlamentu, kao i stagnacija reformi neophodnih za pristupanje EU i NATO-u. Politički pritisak i zastrašivanje medija nastavljeni su i u 2011, snižavajući skor Makedonije i u toj obalsti takođe.
Kosovo je zabilježilo ogromme prepreke, od izbornog procesa iz decembra 2010. gdje su postojale ozbiljne optužbe za izbornu krađu, kao i ponavljanje situacije u 2011., novog izbornog procesa koji je pratio bojkot većine gasača, koji su na taj način demonstrirali nedostak povjerenja u politički sistem zemlje. Ipak Kosovo bilježi poboljšanje na polju lokalne vladavine, u kategoriji kreiranja novih lokalnih vlasti i okvira za održiviji razvoj, boljih uslova za readmisiju, integraciju i povratak, što je odigralo ključnu ulogu u napretku u pregovorima sa EU o viznoj liberalizaciji. U reformama se primjenila mnogo funkcionalnija leglana baza posebno za pravosudni sistem Kosova, te zakonski okvir za nezavisnost pravosuđa.