BiH

Garaplija: Snajpersko djelovanje Ševa pripisano Srbima

Garaplija: Snajpersko djelovanje Ševa pripisano Srbima
Garaplija: Snajpersko djelovanje Ševa pripisano Srbima
Srna, Fena, Foto Avaz

HAG - Bivši pripadnik Službe državne bezbjednosti MUP-a BiH Edin Garaplija potvrdio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu da je tokom rata u Sarajevu djelovala tajna vojna jedinica "Ševe" i da su njene aktivnosti snajperskog djelovanja i napada na civile pripisivane Vojsci Republike Srpske.

U sudnici su posebno pomenuta dva incidenta - ubistvo francuskog vojnika Unprofora i pokušaj ubistva nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Armije BiH generala Sefera Halilovića, kada su stradali Halilovićeva supruga i njen brat.

Garaplija je dao iskaz kao svjedok Karadžićeve odbrane na osnovu obavezujućeg naloga suda, jer nije htio da svjedoči dobrovoljno.

Garaplija je rekao da je informacije o djelovanju "Ševa" dobio od vođe jedinice Nedžada Herende sredinom 1996. godine, kada je on uhapšen i ispitivan u službenim prostorijama Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID).

Svjedok je istakao da su, u montiranom procesu, mjesec dana kasnije, on i njegove kolege procesuirani zato što su "unutar bosanske politike i pravosudnih organa pokušali da zataškaju postojanje Ševa".

"Herenda nam je dao priznanja o njegovim i aktivnostima drugih pripadnika Ševa koja su nas šokirala. Sve terorističke aktivnosti, od snajperskih likvidacija do postavljanja eksplozivnih naprava su jako kompromitujuće za bosansku odbranu i jedino je druga strana - VRS - mogla imati koristi od toga", rekao je Garaplija.

On je rekao da ga je šokirala brutalnost Herende i drugih saizvršilaca na određenim djelima, za koje se mislilo da ih je činila druga strana.

"Za takve stvari smo do tada znali da ih je činila druga strana, svakodnevno snajperski djelujući po građanima Sarajeva i nismo očekivali da neko sa naše strane može da odrađuje takve poslove", dodao je svjedok.

Prema njegovim riječima, Ševe su uglavnom djelovale u Sarajevu, ali je bilo operacija i "izvan grada, pa čak i u inostranstvu".

U vezi sa ubistvom francuskog pripadnika zaštitnih snaga UN, Herenda je u ispitivanju rekao da je "dobio zadatak da dejstvuje snajperom po francuskim položajima u centru grada".

"Najčešće je djelovao sa zgrade Izvršnog vijeća u centru grada, odakle je izvršeno i dejstvo na francuskog pripadnika Unprofora. Ne mogu da kažem da li je imao naredbu, ali je to bilo duboko kompromitujuće za našu borbu i naše zvaničnike", rekao je Garaplija.

On je istakao da su određeni "bosanski zvaničnici" rekli da je bila odgovorna srpska strana, te da ne može reći da li su znali ko je stvarni počinilac tog ubistva.

Na Karadžićevo pitanje da li je Herenda "nešto rekao u pogledu nagrade koju je dobio", svjedok je odgovorio da se sjeća da je rekao da je "za tu i druge akcije dobijao novac i da se radilo o njemačkim markama".

Herenda je, prema Garaplijinom iskazu, "priznao i da je bio saizvršilac u operaciji Ševa kada je postavljena eksplozivna naprava u stanu generala Halilovića, koji je neposredno prije pokušaja atentata bio smijenjen, jer se javno usprotivio podjeli BiH".

"Herenda je objasnio da je eksploziv postavljen pod terasu, da su elektronski pratili njegovo kretanje i prisluškivali telefonske razgovore i da su bili spremni da ga likvidiraju, ali su sretne okolnosti što se kasnije vratio kući njega spasile, a nesretne okolnosti dovele do stradanja njegove žene i njenog brata, jer je on bio u maskirnom odijelu i likom je podsjećao na generela Halilovića", ispričao je Garaplija.

Upitan kako je ovaj incident predstavljen javnosti, Garaplija je rekao da je to prikazano "kao granatiranje od VRS navođenim projektilom tipa maljutka, jer su Herenda i ostali počinioci ostavili trag kabla maljutke, da bi se stvorila slika da je granata došla sa srpskih položaja".

"U tu verziju je i sam Halilović posumnjao i tražio je dodatna veštačenja, kojima je utvrđeno da nije bila u pitanju navođena granata, već podmetnuta eksplozivna naprava", dodao je Garaplija.

Među incidentima koji su istraživani bili su i likvidacije civila i vojnika u Velikom parku, u kojima je, naveo je Garaplija, učestvovao Herenda lično, te "snajperska dejstva po naselju Grbavica".

Garaplija je pred sudskim vijećem potvrdio da je jedinicu "Ševe" u maju 1992. godine osnovao tadašnji ministar unutrašnjih poslova BiH Alija Delimustafić.

"Rad jedinice je bio potpuno tajan i samo je mali broj rukovodilaca za njih znao. Osim ministra Delimustafića, za Ševe je znao i njima neposredno rukovodio Nedžad Ugljen, koji je jedno vrijeme bio podsekretar u SDB, i koji je, nedugo nakon otkrivanja i upoznavanja javnosti sa grupom Ševe sredinom 1996. ubijen u Sarajevu", kaže Garaplija.

Garaplija je rekao da su on i njegove kolege bili optuženi za otmicu i pokušaj ubistva Nedžada Herende i da su nekoliko mjeseci držani u "izolaciji".

"Mi smo optuženi iako smo radili po naredbi direktora AID-a Kemala Ademovića, kao pripadnici policije. Dvije godine poslije presude obratio sam se Međunarodnom sudu za ljudska prava, ogranku u BiH, pod nazivom Dom za ljudska prava, i taj je sud, čiji je predsjednik bila Mišel Pikar, ukinuo presudu i naložio obnovu postupka, nakon čega smo pušteni iz zatvora", naveo je Garaplija.

Naredni svjedok Karadžićeve odbrane je general Radislav Krstić, nekadašnji komandant Drinskog korpusa VRS, koji je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici u julu 1995. godine i osuđen na 35 godina zatvora.

Krstić se pojavio u sudnici, ali se, prije polaganja zakletve, pretresnom vijeću obratio sa molbom da ga oslobodi obaveze da svjedoči, pozivajući se na pogoršano zdravstveno stanje i probleme s koncentracijom.

General Krstić je u Pritvorsku jednicu UN u Ševeningenu vraćen nakon što su ga muslimanski zatvorenici 2010. godine napali u zatvoru u Engelskoj, gdje je bio upućen na izdržavanje kazne.

Karadžić je izjavio da vijeće zna da je on "imao obzira u pogledu onoga što je general Krstić preživio" i da zato hoće da postavi samo nekoliko pitanja. Tužilaštvo je svoj stav u vezi za saslušanjem svjedoka izložilo na zatvorenoj sjednici, a pretresno vijeće će odluku donijeti naknadno.

BPS: Zataškavanje "Ševa" je znak da u BiH vladaju ubice i mafija

Povodom svjedočenja bivšeg pripadnika AID-a Edina Garaplije na suđenju Radovanu Karadžiću u Tribunalu u Hagu i Garaplijinih ponovo izgovorenih svjedočanstava o terorizmu, ubistvima i zločinima jedinice MUP-a RBiH za ubijanje zvane "Ševe", BH. patriotska stranka (BPS-Sefer Halilović) saopštila je danas, između ostalog, da posjeduje nova saznanja koja je spremna ustupiti Tužilaštvu BiH.

- Sasvim jasno da je neprocesuiranje ubica iz jedinice "Ševe" kao što su Nedžad Herenda i Dragan Šošić, te njihovih podstrekača, naredbodavaca i komandno odgovornih Bakira Alispahića, Envera Mujezinovića i Fikreta Muslimovića, jasan pokazatelj da Bosnom i Hercegovinom vladaju mafija sa otetim novcem te njihove ubice koji umjesto u zatvoru sjede kao savjetnici u Predsjedništvu BiH, Vladi FBiH, stranačkim odborima za sigurnost ili kao šefovi sigurnosti Centralne banke BiH - navodi se u saopštenju.

BPS takođe saopštava da je u slučaju atentata na Sefera Halilovića, prilikom kojeg su u pokušaju ubistva čitave porodice stradali Halilovićeva supruga i njen brat, Kantonalno tužilaštvo Sarajevo svjesno preskočilo saslušati dva očevidca atentata, te četiri ostala svjedoka i jednog vještaka koji imaju vanredno važne informacije u vezi planiranja i provođenja atentata te su, takođe, svjesno preskočili izuzetno važne istražne radnje i dokumentaciju.

Mimo Zakona porodici Halilović je već 13 godina nedostupan predmet, izjave i dokumenti, iz navedenog predmeta atentata što je kršenje zakona i specifičan oblik poruke da u BiH ubice imaju sve mogućnosti a tražioci pravde i žrtve nemaju nikakva prava, navode iz BPS-a.

I pored silnih opstrukcija i prepreka koji se sistemski nameću kako bi onemogućili istragu u ovom slučaju, imamo vrlo važna nova saznanja, dokumente i svjedočenja vojnih bezbjednjaka koja smo spremni ponuditi Tužilaštvu BiH, ali ne onim tužiocima koji zataškavaju zločine "Ševa" štiteći ubicu poput Nedžada Herende i njegovih nalogodavaca i komandno odgovornih, saopšteno je iz BPS-a.

Tužilaštvo BiH je "licemjerna institucija" koja svako malo pretresa stanove časnim oficirima i generalima ARBiH ali do danas nisu nijednom pretresli stanove, a kamo li procesuirali, Bakira Alispahića, Fikreta Muslimovića, Envera Mujezinovića, Nedžada Herendu, Miru Poštića ili Dragana Šošića kao udružene zločinačke grupe koja je planirala, provela i zataškala atentat na Sefera Halilovića i njegovu porodicu, smatra BPS.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije