BANJALUKA - Francuska će pojačati svoj angažman na zapadnom Balkanu, i to je potvrđeno sastankom predsjednika Francuske Emanuela Makrona i njemačke kancelarke Angele Merkel sa liderima zapadnog Balkana, rekao je Gijom Ruson, ambasador Francuske u BiH, u pisanom intervjuu za "Nezavisne novine".
On je istakao da su zajedničkom organizacijom ovog sastanka u Berlinu francuski predsjednik i njemačka kancelarka željeli pokazati da te zemlje podržavaju stabilizaciju zemalja zapadnog Balkana.
"Francuska će takođe pojačati saradnju u oblasti sigurnosti i pravosuđa, na primjer u okviru francusko-njemačke inicijative za borbu protiv krijumčarenja malog oružja. I najzad, na polju odbrane, podsjećam da je prije nekoliko sedmica jedan francuski general, sa sjedištem u NATO-u, preuzeo operacionu komandu EUFOR-a", rekao je on.
NN: Koja je, po Vašem mišljenju, glavna poruka susreta francuskog predsjednika Makrona i njemačke kancelarke Merkel sa liderima zapadnog Balkana?
RUSON: Zajedničkom organizacijom ovog sastanka u Berlinu, francuski predsjednik i njemačka kancelarka su željeli pokazati da naše dvije zemlje podržavaju stabilizaciju zemalja zapadnog Balkana. Ovaj angažman je prisutan na nekoliko područja: politička pitanja, posebno dijalog između Srbije i Kosova, ekonomski i socijalni izazovi, vladavina prava, sigurnost. Francusko-njemački angažman je takođe prisutan i kroz podršku Berlinskom procesu u vezi sa povezivanjem i infrastrukturom, kao i generalno u aktivnostima EU u regionu.
NN: Da li su tačni pojedini medijski izvještaji da je predsjednik Makron nešto uzdržaniji kad je u pitanju proširenje EU?
RUSON: Ne bih rekao da je riječ o oklijevanju. Francuska smatra da zemlje Balkana imaju vokaciju da se u budućnosti pridruže EU. Ali da bi proširenje bilo uspješno, kako za EU, tako i za ove zemlje, moraju se ispuniti dva osnovna uslova. Najprije, zemlje kandidati moraju biti spremne, moraju sprovesti neophodne reforme kako bi njihovo funkcionisanje bilo bolje usklađeno sa EU, posebno u vezi sa vladavinom prava. U isto vrijeme, EU takođe mora sprovesti reforme kako bi povećala nivo demokratije i zaštite, i samim tim bila spremnija primiti nove države.
NN: Da li je ovaj sastanak indikator da će se Francuska više uključiti u aktivnosti u vezi sa zapadnim Balkanom i BiH?
RUSON: Upravo to. Predsjednik Makron je tom prilikom otkrio novu strategiju Francuske za zapadni Balkan. Francuska je odlučila u okviru svoje nove strategije povećati broj posjeta na visokom nivou ovoj regiji. Kofinansiraće projekte u korist dugoročnog razvoja, jednakosti muškaraca i žena i mladih zahvaljujući Francuskoj agenciji za razvoj (AFD) koja priprema svoj dolazak na Balkan i razmatra ulaganje 100 do 150 miliona evra godišnje. Francuska će takođe pojačati saradnju u oblasti sigurnosti i pravosuđa, na primjer u okviru francusko-njemačke inicijative za borbu protiv krijumčarenja malog oružja. I najzad, na polju odbrane, podsjećam da je prije nekoliko sedmica jedan francuski general, sa sjedištem u NATO-u, preuzeo operacionu komandu EUFOR-a.
NN: Šta je, po Vašem mišljenju, najveći izazov za naš region?
RUSON: Izazova ima u cijelom regionu, ali kao ambasador u BiH, fokusiraću se na tu zemlju. Po mom mišljenju, pravna država mora biti među prioritetima: efikasnost pravosuđa, borba protiv korupcije, poštivanje osnovnih sloboda. Za ova pitanja će se sigurno posebno zainteresovati Evropska komisija u svom mišljenju o kandidaturi BiH. Ekonomija je takođe područje kojem su značajne reforme neophodne kako bi se poboljšao život stanovnika ove zemlje i izbjegao njihov odlazak u inostranstvo. I najzad, mislim da se veliki napredak treba ostvariti na polju koje zovemo pomirenje, uključujući i prihvatanje činjenica koje su utvrđene u međunarodnim sudovima.
NN: Koliko ste zabrinuti što novi saziv Savjeta ministara nije formiran prije evropskih izbora?
RUSON: Ne mislim da bi evropske izbore trebalo uzimati u obzir. BiH treba brzo oformiti novi saziv Savjeta ministara bez obzira na to šta se dešava u Briselu ili drugdje. Suviše vremena je izgubljeno u približavanju ka EU kako bi se sprovele reforme neophodne za ekonomski razvoj i usklađivanje ovih zemalja sa evropskim standardima. Nadam se da će politički akteri ubrzo biti u stanju pokazati kompromis kako bi zemlja napredovala.
Ekonomska saradnja nedovoljna
NN: Kako ocjenjujete bilateralne odnose između Francuske i BiH?
RUSON: U cjelini jako sam zadovoljan našim bilateralnim odnosima. Na političkom planu naš dijalog je otvoren i redovan. Naša kulturna saradnja je aktivna u podršci učenju francuskog jezika, kao i u okviru partnerstava sa javnim institucijama i organizacijama civilnog društva. Imamo takođe efikasnu saradnju na području unutrašnje sigurnosti. Jedino mi je žao što je naša ekonomska saradnja još uvijek nedovoljna. Ali, imamo pozitivne najave: dolazak na Balkan Francuske agencije trebalo bi da bude pokretač za nove investicije. Osnivanje francusko-bh. poslovnog kluba, koje se privodi kraju, takođe bi trebalo ponovo dinamizirati našu saradnju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.