VAŠINGTON, MOSKVA - Predsjednici Rusije i SAD Vladimir Putin i Džo Bajden održaće danas online samit o Ukrajini, ali moguće je da će barem indirektno na stolu biti i teme poput zapadnog Balkana, iako se ne može očekivati da će naš region biti u vrhu agende.
Naime, Putin je aneksiju Krima 2014. godine opravdao davanjem Kosovu statusa nezavisnosti i tvrdi da je time stvoren novi međunarodni pravni osnov. Iako se Amerika i EU ne slažu s tim stavom, Putinu podršku daje Kina, a naruku mu ide što pet zemalja članica EU i dalje odbija da prizna kosovsku nezavisnost.
Samit je zakazan zbog straha Zapada da bi moglo doći do invazije Rusije na Ukrajinu, a ukrajinska kriza 2014. počela je na sličan način, kada su ruske trupe ušle na Krim.
Vlada Ukrajine juče je poručila da neće prihvatiti eventualni dogovor Putina i Bajdena ako sama ne bude bila uključena u razgovore. Rusija traži od Amerike da joj da garancije da se NATO neće širiti na istok, a zauzvrat nudi veću kooperativnost.
Nova Bajdenova administracija svoje politike koje sprovodi globalno vidi u sklopu odnosa sa Rusijom i Kinom, što se može vidjeti na djelu i u našem regionu, u kojem je ta zemlja u proteklih godinu dana pojačala svoje diplomatske aktivnosti. Naime, SAD smatraju da će u zemljama zapadnog Balkana borbom protiv korupcije i sprovođenjem reformi smanjiti prostor uticaja Rusije i Kine, čime se prevashodno može objasniti napor koji SAD ulažu da se riješe nagomilani problemi u BiH - od neriješenih ustavnih prava, Izbornog zakona, pa do sistemske korupcije koja je oslabila sve javne institucije.
S tim u vezi, američki mediji javljaju da će već ove sedmice Bajdenova administracija donijeti prve globalne sankcije protiv korupcije, a zasad nema informacija koje zemlje i pojedinci će biti obuhvaćeni ovakvim mjerama.
I Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, prošle sedmice je takođe rekao da je zapadni Balkan prioritet za njih i da se može očekivati jači angažman, posebno u vidu investicija i grantova.
Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, ipak ocjenjuje da zapadni Balkan neće biti značajna tema ovih razgovora. Prema njegovom mišljenju, jedan od razloga je što su Rusija i SAD, iako se nisu saglasile oko imenovanja visokog predstavnika, postigle saglasnost u vezi s produženjem mandata EUFOR-u na način da se visoki predstavnik ne spominje.
"Na neki način iz ovoga se vidi da su iz njihovog ugla tu stvari već zacementirane i zato ne očekujem da će se baviti direktno zapadnim Balkanom", rekao je Šolaja.
Što se tiče Rusije, Šolaja naglašava da je ta zemlja davanjem povoljnije cijene gasa Srbiji i RS postigla političke poene, a da nju to ekonomski nije puno koštalo, pogotovo kad je u pitanju RS koja je, kako naglašava, suviše mali potrošač.
Kada je riječ o EU, prema njegovom mišljenju, Brisel poziva Vašington da se jače uključi jer shvata da sam ne može riješiti probleme.
"Prvih pet-šest godina nakon Dejtona nešto se i dešavalo dok je Vašington imao glavnu riječ, a poslije toga je počelo usporavanje. Sada se došlo u slijepu ulicu i traže način kako da se iz nje izvuku", naglasio je Šolaja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.