BANJALUKA - Godišnjica Dejtonskog sporazuma, zvanično potpisanog na današnji dan prije 20 godina u Parizu, u BiH je prošla skoro neopaženo, dok su joj ugledni strani mediji posvetili značajan prostor.
Reakcije dolaze uglavnom iz RS, uz ponavljanje odavno poznatih stavova o tome da se Dejton ne može mijenjati bez saglasnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta, dok u FBiH uglavnom vlada tišina.
Mladen Ivanić, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je da je Dejton jedini mogući okvir za BiH, te da je važno fokusirati se na reforme koje vode na evropski put.
Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, smatra da Dejton nikada nije dobio pravu priliku da pokaže sve domete, koji su mnogo veći od onoga što se vidjelo u praksi.
"Stav institucija RS je vrlo jasan, Dejton je primarni, osnovni, glavni i temeljni okvir za funkcionisanje ove države. Mi, kao RS, vrlo jasno prepoznajemo, u okviru Dejtona, svoje mjesto i tačno razumijemo koje su to nadležnosti i prava dati RS. To namjeravamo da branimo do posljednjeg daha", rekla je ona, kako prenosi Srna.
Petar Đokić, predsjednik SP-a, smatra da političari treba da sprovode sporazum, koji je obavezujući, umjesto da ga kritikuju, dok banjalučki biskup Franjo Komarica smatra da bi Dejton trebalo nadograditi.
"Guardian", "Independent", "Times", "Foreign Policy" i Njemački radio samo su neki od medija koji su ovom događaju posvetili značajnu pažnju.
U američkom magazinu "Foreign Policy" navedena je analiza stanja u BiH, uz ocjenu da će Dejtonski sporazum ostati i dalje na snazi zato što ne postoji politička volja da se mijenja.
"Sada napore međunarodne zajednice predvodi EU, a ne SAD, a novi pristup podrazumijeva ekonomske umjesto ustavnih reformi. Imajući u vidu ukopane pozicije etnonacionalističkih elita u zemlji, koje žive na mreži klijentelizma i strahu povratka na sukobe, Dejton bi mogao biti najbolja loša opcija za upravljanje zemljom", ističe autor članka.
"Independent" je opširnu reportažu tim povodom napravio u Banjaluci, istakavši da je RS vjerovatno "najčudnija" tvorevina u Evropi, praktično država u državi, koja ima skoro sve funkcije samostalne države i koja sama upravlja svojim poslovima. Jedan od sagovornika, neidentifikovani diplomata srpskog porijekla, novinaru "Independenta" je rekao da na isti način kao što Bošnjaci nisu željeli živjeti u Jugoslaviji kojom bi dominirali Srbi, ni Srbi nisu željeli živjeti u BiH u kojoj bi dominirali Bošnjaci. Jedan zapadni diplomata stacioniran u Banjaluci rekao je novinaru "Independenta" da zaoštrena retorika postoji na svim stranama, uključujući i Bošnjake, koji govore da je RS genocidna tvorevina. Ipak, kao najveći problem u zemlji vidi činjenicu da se u svim dijelovima zemlje sve teže živi, citirajući podatak da je više od 60 odsto mladih nezaposleno.
Novinar Njemačkog radija posjetio je Doboj, a za tamošnjeg načelnika opštine Obrena Petrovića rekao je da u ljubičastoj jakni, lakiranim cipelama i s ofarbanom kosom više liči na glavnog lika mafijaških filmova nego na načelnika opštine. Ipak, piše novinar, on je jedan od rijetkih načelnika Srba, hrišćana, koji u BiH uspijeva dobiti podršku i bošnjačke većine.
"Njemu već godinama polazi za rukom ono što polazi malo kome - da kao Srbin i hrišćanin predstavlja bošnjačku većinu, i to u zemlji koja je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma 14. decembra 1995. podijeljena po etničkim linijama", ističe novinar.
Obezbijediti uspješnu budućnost
Suštinski uspjeh Dejtonskog mirovnog sporazuma je u tome što je održao mir i to svaki pošteni građanin BiH priznaje i cijeni, smatra Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH.
Povodom 20 godina Dejtona, Kancelarija visokog predstavnika zamolila je Incka i njegove prethodnike da podijele svoja razmišljanja o mirovnom sporazumu i njegovoj provedbi.
Tim povodom Incko je izjavio da je posao visokog predstavnika da obezbijedi poštivanje svih civilnih aspekata ovog sporazuma.
D.S.
Većina u sva tri naroda podržava Dejton!
Američki list "Washington Post" organizovao je anketu na uzorku od 1.007 ispitanika, po kojoj bi, ako bi bio održan referendum, 65 odsto Srba podržalo Dejton, dok ih je devet odsto protiv.
S druge strane, Dejton bi podržalo 39 odsto Bošnjaka, dok bi ih 28 odsto bilo protiv.
Kada su u pitanju Hrvati, 34 odsto bi ih podržalo Dejton, a protiv bi bilo 22 odsto.
Osamnaest odsto Srba odgovorilo je da nije sigurno, a tako je odgovorilo i 25 odsto Bošnjaka i 37 odsto Hrvata.
Poziv na dijalog
Ambasadorka SAD u BiH Morin Kormak pozvala je političke faktore u BiH na dijalog i vraćanje pitanju razvoja, ističući da je Bosna i Hercegovina trenutno na raskrsnici jer "postoje ljudi koji vuku nazad, a i oni što mogu voditi napretku".
U prvoj dekadi nakon potpisivanja, u BiH je viđeno da je napredak moguć kad postoji odgovarajuća volja, ali je u posljednjih nekoliko godina, ocijenila je Kormakova, politička energija negativnog smjera pokazala da samo zaustavlja razvoj.