NOVI GRAD - Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić kaže da se nastavljaju aktivnosti protiv izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na području opštine Dvor u Hrvatskoj, na samoj granici sa BiH.
Golićeva je danas u Novom Gradu rekla da je prije nekoliko dana Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske, posredstvom Ambasade BiH u Zagrebu, uputilo notu institucijama BiH u Sarajevu u kojoj ih obavještava o namjeri da počnu sa izradom strateške procjene uticaja na životnu sredinu, koja se odnosi na lokalitet Trgovska gora, s ciljem provođenja prijedloga Nacionalnog programa realizacije strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Ona je navela da će BiH formirati tim koji će izvršiti monitoring i određena mjerenja sadašnjeg stanja.
Golićeva je danas u Novom Gradu o ovoj temi razgovarala sa direktorom Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH Emirom Dizdarevićem, načelnikom opštine Novi Grad Snježanom Rajilić i predstavnicima opštine Kozarska Dubica.
"Tražićemo od Republike Hrvatske da omogući timu iz BiH pristup lokaciji koju oni pripremaju za eventualno odlaganje radioaktivnog otpada", naglasila je Golićeva.
Prema njenim riječima, ranije su se opštine u slivu rijeke Une u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) jednoglasno izjasnile protiv izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada, a sada će im biti proslijeđeni i zaključci sa današnjeg sastanka.
Ona kaže da je na sastanku održanom danas u Novom Gradu zaključeno da Regulatorna agencija za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH do kraja godine uradi monitoring na području opštine Novi Grad, te da se izmjeri eventualna zagađenost ukoliko je odlaganje već počelo.
"Ako se pokrene postupak strateške procjene, kada budemo o tome zvanično obaviješteni, mi ćemo formirati tim u kojem će biti stručnjaci iz zemalja koje imaju iskustvo sa odlaganjem radioaktivnog otpada, kao što su Švedska, Finska i druge", rekla je Golićeva.
Ona je podsjetila da se lokalni skupština Dvora takođe izjasnila protiv ideje izgradnje odlagališta, a kasnije su to na zborovima građana uradili i mještani ove opštine.
"Podsjećam javnost da je Republika Hrvatska u martu ove godine obavijestila javnost u Hrvatskoj o ideji izgradnje odlagališta na lokalitetu Trgovska gora, a trebalo je prema evropskim konvencijama da upoznaju i pogođenu zemlju - BiH", navela je Golićeva.
Ona je napomenula da je nezamislivo da zemlja članica EU planira izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada na samoj granici sa susjednom zemljom, naglašavajući da takva praksa nije zapamćena.
Golićeva je danas ponovila da lokalitet Trgovska gora ne odgovora ni saastavu zemljišta ni seizmološki za izgradnju odlagališta, jer je riječ o području punom vodotokova.
“Planirana lokacija je u neposrednoj blizini izvorišta Mlakve, na teritoriji opštine Novi Grad u Republici Srpskoj, zbog čega bi u dogledno vrijeme mogli biti ugroženi zdravlje i životi stanovnika", upozorila je Golićeva.
Dizdarević: Gradnja objekta ove vrste ne može početi ukoliko ne postoji saglasnost lokalne zajednice
Direktor Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH Emir Dizdarević smatra da je bitno da Hrvatska shvati da je pogriješila kada je izabrala Trgovsku goru za odlagalište radioaktivnog otpada i da ne troši bespotrebno novac na istraživačke radnje koje će pokazati da lokacija ne odgovara.
On je danas u Novom Gradu rekao da je Zavod za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Hrvatske 27. jula objavio prijedlog Nacionalnog programa provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora nuklearnog goriva, u kojem je planirana lokacija odlagališta kasarna Čerkezovac.
Dizdarević je naveo da su predstavnici Regulatorne agencije i Savjeta ministara BiH proučili prijedlog i imali nekoliko sugestija.
"Uzeli su u obzir naseljenost u radijusu od 20 kilometara kako bi bile zadovoljene konvencije, ali ako se uzme u obzir naseljenost u radijusu pet kilometara onda imamo 130 stanovnika po kilometru kvadratnom ili duplo više", rekao je on.
On je dodao da treba istaći da je riječ o istrošenom nuklearnom gorivu iz nuklearne elektrane Krško čiju polovinu Hrvatska nakon zatvaranja elektrane 2043. godine treba da preuzme i planira da je smjesti na ovu lokaciju.
On je dodao da, prema EURATOM konvenciji, gradnja objekta ove vrste ne može početi ukoliko ne postoji saglasnost lokalne zajednice, a u Dvoru ne postoji.