Ravnopravnost svih građana je temelj evropskog shvatanja ljudskih prava. Prema tom shvatanju, svako ima pravo da se izjasni kao pripadnik bilo koje etničke, vjerske ili bilo kakve druge grupe ili zajednice, ali ono što je za evropsko pravo osnovni temelj jeste građanin - pripadnik ili državljanin određene političke zajednice u kojoj svi moraju biti tretirani na identičan način.
U BiH nisu svi građani ravnopravni jer svi građani, recimo, nemaju pravo da budu birani na pozicije člana Predsjedništva BiH. Tri fotelje u ovoj instituciji rezervisane su samo za neke - samo za Srbe, Hrvate i Bošnjake, dok ostali građani BiH nemaju to pravo i isključeni su. EU i Savjet Evrope ovo vide kao primjer kršenja ljudskih prava i činjenice da nisu svi građani BiH jednaki u svojim pravima. Isto tako, u Dom naroda BiH mogu se kandidovati samo pripadnici tri konstitutivna naroda, ali ne i ostali građani.
Iako je ovo pitanje bilo prisutno i ranije, sve dok Jevrej Jakob Finci i Rom Dervo Sejdić nisu tužili BiH Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, jer im nije bilo omogućeno da se kandiduju za člana Doma naroda BiH, a BiH nije učinila ništa da se ova nepravda ispravi, ovaj problem nije ozbiljno shvatan.
Strazbur je rekao da ova nepravda mora biti ispravljena i dali su nam rok do narednih opštih izbora da to uradimo. Ako do tada ovaj problem ne bude riješen, BiH će biti izbačena iz Savjeta Evrope, biće zaustavljena na putu u EU i doživjeće međunarodnu izolaciju. Postaće zemlja na "crnoj listi" u koju neće htjeti dolaziti prijeko potrebni strani investitori i biće isključena iz svih tokova kojima se kreću zemlje u našem okruženju.
Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH se prema sadašnjim rješenjima sastoji od jednog Srbina, jednog Hrvata i jednog Bošnjaka, a Dom naroda BiH od 15 članova, i to po pet pripadnika tri konstitutivna naroda.
Implementacija presude
Nakon presude iz Strazbura, BiH je krenula da riješi ovo pitanje. Da bi ono bilo riješeno, potrebno je izmijeniti Ustav BiH u dijelu u kojem se govori o biranju članova Predsjedništva BiH i članova u Dom naroda, kao i Izborni zakon BiH, koji reguliše način na koji se sprovode izbori u BiH.
U cilju sprovođenja ove presude osnovana je Privremena zajednička komisija za sprovođenje presude Evropskog suda za ljudska prava oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Komisija je osnovana zaključcima oba doma i to od 30. septembra i 10. oktobra 2011. godine. Zadaci Komisije su da pripremi prijedlog amandmana na Ustav BiH te da pripremi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
Komisija je sastavljena od 13 članova, 11 ispred Predstavničkog doma i dva ispred Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Članovi Komisije iz RS su: Borislav Bojić (SDS), Vesna Krstović-Spremo (PDP) i Petar Kunić (DNS) - Predstavnički dom PS BiH i Krstan Simić (SNSD) - Dom naroda PS BiH. Članovi Komisije iz Federacije BiH su: Saša Magazinović (SDP), Šefik Džaferović (SDA), Ismeta Dervoz (SBB BiH), Beriz Belkić (SBiH), Božo Ljubić (HDZ 1990), Zvonko Jurišić (HSP BiH), Mladen Ivanković Lijanović (NS RZB), Nermin Purić (DNZ BiH) - Predstavnički dom PS BiH i Borjana Krišto (HDZ BiH) - Dom naroda PS BiH.
Uprkos ozbiljnim upozorenjima iz Savjeta Evrope i EU da sprovođenje odluke Suda mora biti shvaćeno ozbiljno, Komisija dosad nije uspjela postići saglasnost o načinu sprovođenja odluke. Glavni kamen spoticanja je razlika stavova partija iz RS i partija sa sjedištem u FBiH. Dok su partije iz RS saglasne da Ustav samo treba promijeniti u dijelu koji se odnosi na odluku Suda, stranke iz FBiH žele da iskoriste ovu odluku za temeljitije ustavne reforme.
Stranački stavovi
Stavovi stranaka u BiH o sprovođenju odluke "Sejdić i Finci" (Uzeto iz Informacije o sprovođenju presude, koja je bila na Narodnoj skupštini RS u februaru ove godine).
Stavovi predstavnika iz RS
Ova stranka smatra da se u izvršenju presude treba fokusirati na ustavne promjene koje se tiču Doma naroda i Predsjedništva BiH. Dom naroda treba da zadrži postojeći zakonodavni kapacitet. Predlaže se povećanje postojećeg broja delegata za dva delegata pripadnika nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih, pri čemu se jedan od njih bira u FBiH, u Domu naroda, a drugi u RS i to od strane NS RS. U pogledu Predsjedništva BiH predlaže se da se ono sastoji od tri člana, od kojih se dva biraju neposredno u FBiH, a jedan neposredno u RS, s tim da članovi Predsjedništva ne mogu biti pripadnici istog naroda, nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih građana BiH.
SDS
Ova stranka ima sličan prijedlog, s tim što stoji na stanovištu da bi pripadnike nacionalnih manjina iz RS birala NS RS na prijedlog Savjeta nacionalnih manjina. Članovi Predsjedništva bi bili birani neposredno, i to dva iz FBiH, a jedan iz RS, bez nacionalnih odrednica uz ograničenje da u Predsjedništvo BiH ne mogu biti izabrana dva pripadnika istog naroda.
DNS
Prema ovom dokumentu, DNS je usmjeren na promjene Ustava koje zahvataju Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dom naroda treba da zadrži postojeće nadležnosti. Iako smatraju da je Dom naroda ekskluzivno pravo konstitutivnih naroda, iskazali su spremnost za promjenu ovog stava i prihvatili da u ovaj dom uđu i predstavnici nacionalnih manjina, uz poštovanje omjera 1/3 iz RS i 2/3 iz FBiH. Izbor delegata vršio bi se u Domu naroda FBiH i u NS RS. U pogledu Predsjedništva BiH imaju stav kao i dvije prethodne političke partije, s tim što predlažu da se u Federaciji BiH izabranim smatraju oni kandidati koji dobiju većinu u kantonima sa bošnjačkom i hrvatskom većinom.
PDP
Kako se navodi u dokumentu, ova stranka smatra da ustavne promjene, neophodne za sprovođenje presude, treba zadržati u okvirima ispunjavanja obaveza prema EU i Konvenciji o ljudskim pravima. Prilikom izbora za Dom naroda PS BiH potrebno je omogućiti svim pripadnicima konstitutivnih naroda, bez obzira na to gdje su nastanjeni, da budu birani u ovaj dom. Potrebno je osigurati da dva pripadnika srpskog naroda budu birana s područja FBiH, a po jedan Bošnjak i jedan Hrvat bili bi birani s područja RS. Način izbora bi ostao nepromijenjen, a ovakvo rješenje jedino je moguće uz povećanje broja delegata na po deset u svakom klubu. PDP je protiv uvođenja četvrtog kluba u Dom naroda, jer se radi o specifičnom domu. Smatraju da pripadnici ostalih imaju mogućnost da se kandiduju i budu birani u Predstavnički dom, čime njihovo učešće u radu PS BiH nije onemogućeno. U pogledu Predsjedništva BiH, njihov prijedlog je da se brišu nacionalne odrednice, da se iz FBiH biraju dva člana direktno na izborima, a iz RS jedan član, direktno na izborima. Uslov bi bio da iz istog konstitutivnog naroda može biti izabran najviše jedan član Predsjedništva.
Stavovi predstavnika iz FBiH
HDZ BiH
Ova stranka, slično kao i HDZ 1990, predlaže da članovi Predsjedništva BiH budu birani u PS BiH, jedan iz RS, a dva iz FBiH. Dom naroda bi, po njihovom mišljenju, trebalo da imati 48 delegata i to po 15 iz reda svakog konstitutivnog naroda i tri iz reda ostalih, 2/3 delegata bi bile birane u FbiH, i to od strane odgovarajućeg kluba u Domu naroda PS FBiH, a 1/3 u RS, iz odgovarajućeg kluba u Vijeću naroda. Iz FBiH bi bilo birano 14 Hrvata, 14 Bošnjaka, dva Srbina i dva predstavnika iz reda ostalih, a iz RS 13 Srba, jedan Hrvat, jedan Bošnjak i jedan iz reda ostalih.
SDP BiH
Ova partija ostaje pri stavovima koje je zastupala u aprilskom paketu ustavnih promjena iz 2006. godine. Smatra da odgovor na pitanje da li je presudu moguće sprovesti samo izmjenama Ustava BiH koje se tiču Doma naroda PS BiH i Predsjedništva BiH zavisi od načina izbora članova Predsjedništva BiH. Ako se promijeni način izbora članova Predsjedništva sa direktnog na indirektan izbor, moraju se promijeniti i nadležnosti Predsjedništva BiH, što zahtijeva i širi zahvat u Ustavu BiH. U pogledu nadležnosti Doma naroda, ova stranka smatra da one djelimično treba da budu promijenjene i to u smislu isključive zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Stoga je, po njihovom mišljenju, potrebno jasno definisati listu pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, te proširiti nadležnosti i na zaštitu kolektivnih prava nacionalnih manjina i ostalih. Predlažu da se Dom naroda sastoji od 21 delegata, a da, pored klubova konstitutivnih naroda, postoji i klub ostalih. Potrebno je obezbijediti izbor predstavnika svih naroda sa cijele teritorije BiH. Članovi Doma naroda bi bili birani između članova Predstavničkog doma PS BiH. Što se tiče Predsjedništva BiH, bili bi birani predsjednik i dva ili više potpredsjednika između poslanika u Predstavničkom domu. Nominacije bi dolazile od određenog broja članova Doma naroda i Predstavničkog doma, a zatim bi klubovi konstitutivnih naroda i klub ostalih u Domu naroda, većinom glasova, utvrdili listu kandidata. Lista se sastoji od tri (četiri) kandidata za predsjednika i potpredsjednike i mora sadržavati najmanje jednog člana Predsjedništva iz Republike Srpske i dva iz FBiH. Takva lista se upućuje Predstavničkom domu na potvrdu. Nadležnosti ovakvog predsjedništva su djelimično redukovane u odnosu na postojeće i morale bi biti prenesene na Savjet ministara BiH. Pored ovoga, SDP predlaže i čitav niz ustavnih promjena u odnosu na kategoriju ostalih, kao što su: omogućavanje ravnopravnog učešća u zakonodavnim, izvršnim i sudskim organima vlasti sa istim nivoom zaštite kolektivnih prava kao i za pripadnike konstitutivnih naroda, uključujući i pravo veta za povrede kolektivnih prava, formiranje kluba i dr. što se odnosi na sve nivoe vlasti (država, entiteti, kantoni, opštine i gradovi - kako navode); građanima iz reda ostalih mora biti omogućen jednak pristup javnim funkcijama na ravnopravnim osnovama, uz obezbjeđivanje ustavnih garancija za njihovo učešće u javnom životu; omogućiti preispitivanje svih diskriminatornih odredaba na nižim nivoima vlasti, uključujući ustave entiteta, kantona i druge akte kroz fleksibilnu pravnu proceduru; omogućiti klubovima u Domu naroda PS BiH da mogu pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti postupak za ocjenu svih akata (do usvajanja amandmana) koji su doneseni u proteklom periodu, a koji prema njihovom mišljenju diskriminiraju pripadnike bilo kojeg konstitutivnog naroda i ostale.
SDA
Kako je navedeno u dokumentu, SDA se ne udaljava mnogo od rješenja koja su prije nekoliko godina bila politički već dogovorena kroz aprilski paket. SDA smatra da se sprovođenje presude može odnositi na izmjene Ustava u pogledu Doma naroda i Predsjedništva BiH samo pod uslovom da ostaje dosadašnji način izbora članova Predsjedništva BiH. Ukoliko dođe do promjene s neposrednog na posredni način izbora članova Predsjedništva, nužno je sprovesti širu ustavnu reformu, jer bi se u toj varijanti pozicija šefa izvršne vlasti morala prenijeti na Savjet ministara BiH. U pogledu Doma naroda ova stranka smatra da taj dom u budućnosti treba samo da štiti vitalne nacionalne interese konstitutivnih naroda. U toj varijanti bi bila garantovana tri mjesta nacionalnim manjinama i ostalim u Predstavničkom domu PS BiH. Ako budu zadržane postojeće nadležnosti Doma naroda, mora biti obezbijeđeno formiranje kluba ostalih u tom domu. Klub ostalih bi imao tri delegata, dva iz FBiH i jednog iz RS. Delegate u Domu naroda PS BiH biraju klubovi konstitutivnih naroda te klub ostalih u Domu naroda PS FBiH, kao i u Vijeću naroda RS, prema dosadašnjim rješenjima koja su vezana za izborni rezultat političkih stranaka. Potrebno je omogućiti izbor predstavnika svih naroda i ostalih u oba entiteta. U pogledu Predsjedništva BiH, SDA se zalaže za posredan način izbora i to u PS BiH. Predsjedništvo bi se sastojalo od predsjednika BiH i dva potpredsjednika, koji bi se međusobno rotirali na tim pozicijama i to bi bio protokolarni šef države.