ZAGREB - Nekadašnji ministar inostranih poslova Hrvatske Mate Granić rekao je da je za sporne tačke razgraničenja između BiH i Hrvatske, ukoliko razgovori ne uspiju, moguća i ad hok arbitraža.
Granić je rekao da bi se isplatilo ići na ad hok arbitražu samo ako hrvatska strana smatra da svoje stavove može potpuno i neosporno dokumentovati, ali je podsjetio da dvojica uglednih stručnjaka, akademik Davorin Rudolf i profesor Đuro Degan, za ad hok arbitražu opravdano upozoravaju na težinu činjenice da je sporazum potpisan.
"Najvažnija stvar za Hrvatsku i za BiH jeste da granica bude pravedno određena i zato ne treba štedjeti truda da se dođe do najpravednijeg rješenja", rekao je Granić za hrvatske medije.
Prema njegovim riječima, ako Hrvatska ponovno otvori pitanje razgraničenja na moru, onda logično mora dopustiti da i BiH otvori pitanje neke druge krizne tačke, pa je realno očekivati da će BiH otvoriti pitanje razgraničenja na rijeci Uni kod Kostajnice.
On je rekao da hrvatska strana ima pravo graditi pelješki most bez saglasnosti BiH, ali je mora o tome obavijestiti, osigurati siguran prolaz na otvoreno more, te rješenje mosta mora biti u okviru svjetski priznatih standarda.
"Most treba svakako graditi, a Jadransko-jonski autoput je isto tako nužnost i dobrobit za Hrvatsku. Putni koridor kroz Neum može biti korisno prelazno rješenje, ako nije politički i finansijski skupo. Politički mislim na zahtjeve BiH za drugim koncesijama od Hrvatske", rekao je Granić.
Ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić izjavila je nedavno da će Sporazum o razgraničenju sa BiH, koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, biti upućen u parlament na ratifikaciju.
Prema ovom sporazumu, Hrvatska će BiH prepustiti vrh poluostrva Klek i ostrva Veliki i Mali Školj u malostonskom (Neumskom) zalivu.
Dužina linije razgraničenja između BiH i Hrvatske iznosi 1.001 kilometar. Sa Hrvatskom su sporne teritorije kod Neuma, ostrva Mali i Veliki Školj, te u Kostajnici u Republici Srpskoj.