BEOGRAD - Tužilaštvo Haškog tribunala podnijelo je sudijama prijedlog izmijenjene optužnice protiv bivšeg komandanta Vojske RS Ratka Mladića za genocid i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima tokom rata u BiH.
Izmijenjenom optužnicom, koju po pravilima Tribunala mora potvrditi sudija, Mladiću se na teret u 11 tačaka stavljaju genocid, zločini protiv čovječnosti nad nesrbima i kršenja zakona i običaja rata tokom sukoba u BiH od 1992. do 1995. godine.
Kao i u slučaju tadašnjeg predsjednika RS Radovana Karadžića, kome Tribunal već sudi, izmijenjena optužnica protiv Mladića usredsređena je na etničko čišćenje Muslimana i Hrvata širom BiH; kampanju terora artiljerijskim napadima na civile tokom opsade Sarajeva u istom periodu; genocid u Srebrenici u julu 1995. i uzimanje međunarodnih talaca u maju te godine.
Prema prijedlogu izmijenjene optužnice, Mladić i Karadžić su bili na čelu udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i Hrvata s teritorija za koje su bosanski Srbi tvrdili da su njihove.
Kako se navodi u prijedlogu izmijenjene optužnice, "Ratko Mladić je, radi postizanja tog cilja, djelovao u sprezi sa drugima na počinjenju zločina na različitim lokacijama... Kao najviši oficir VRS, Mladić je imao efektivnu kontrolu nad snagama koje su učestvovale u počinjenju zločina. Mladić je optužen da je planirao, potpirivao i naređivao zločine".
Serž Bramerc, glavni tužilac Haškog tribunala, tokom jučerašnje posjete Beogradu izjavio je da vjeruje da se Ratko Mladić krije u Srbiji.
Bramerc je kazao da na osnovu podataka koje je dobio, nema razloga da vjeruje da se Mladić nalazi van Srbije, ističući da je "to utisak koji dijele i moji sagovornici".
"Veoma detaljno analiziramo zašto do hapšenja Mladića još nije došlo", rekao je Bramerc ističući da ne može biti alternative hapšenju haških begunaca, te da od nadležnih službi u Srbiji očekuje da učine sve kako bi oni bili privedeni pravdi, a od političara da ih podrže u tom poslu.
On je takođe naglasio da haški sud već duže vrijeme ima dobru saradnju sa Srbijom, ali da još ne može da da punu kvalitativnu ocjenu i da neće biti iznenađenje ako kaže da je od najvećeg značaja hapšenje preostale dvojice haških optuženika.
Mirko Cvetković, premijer Srbije, rekao je poslije susreta sa Bramercom da je Srbija u potpunosti posvećena saradnji s Haškim tribunalom i izrazio očekivanje da će glavni tužilac suda u predstojećem izvještaju UN-u imati razloga da pozitivno izvijesti o naporima Srbije na ostvarivanju pune saradnje.
Bramerc se prethodno sastao sa Rasimom Ljajićem, predsjednikom Nacionalnog savjeta za saradnju s Haškim sudom s kojim je konstatovao da se saradnja između Srbije i Tužilaštva u oblasti dostavljanja dokumentacije, uvida u arhive državnih organa i svim drugim tehničkim aspektima odvija kontinuirano, profesionalno i bez ikakvih poteškoća.
Dvodnevnu posjetu Beogradu glavni tužilac Tribunala trebao je da završi sinoć susretom s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.
Posjeta Bramerca Beogradu prethodi izvještaju o saradnji Srbije sa sudom u Hagu, koji će Bramerc predati Savjetu bezbjednosti UN-a u drugoj polovini juna.
Od tog izvještaja zavisi dalji tok evrointegracija Srbije, jer Holandija insistira na tome da, prije odluke o početku ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Srbije, Srbija uhapsi preostalu dvojicu haških optuženika ili da Bramerc saradnju Srbije ocijeni kao pozitivnu.
Rezolucija neće uticati na izvještaj
Komentarišući donošenje Deklaracije o Srebrenici u parlamentu Srbije, Serž Bramerc, glavni tužilac Haškog tribunala, je rekao da taj gest vlasti Srbije neće biti pomenut u narednom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a, koji će biti podnesen u junu.
"To nije nešto što ću pomenuti u izvještaju o saradnji jer to je politička izjava", kazao je Bramerc ističući da je to ipak korak u dobrom smjeru, te da se nada da je on učinjen zbog budućnosti Srbije i njenog naroda a ne zbog Haškog tribunala.