"BH Telecom" je na kraju 2006. godine ostvario dobit od 159,9 miliona KM što je za oko 15 miliona više nego na kraju 2005. godine, kaže direktor ovog javnog preduzeća Hamdo Katica.
Od dobiti u prošloj godini, tvrdi, `BH Telecom` će u budžet FBiH uplatiti više od 80 miliona KM.
Ističe da u ovom preduzeću nema negativnih učinaka poslovanja. Smatra da je neprincipijelno govoriti o smjenama u kompanijama koje `izuzetno dobro posluju`.
NN: Često pominjete da vam Zakon o javnim nabavkama pravi probleme? Imate li još otežavajućih okolnosti?
KATICA:U postojećim uslovima rada dobit `BH Telecoma` prosto je nevjerovatna jer je `BH Telecom` zbog PDV-a snizio cijene nekih usluga, a alternativni telekom operatori, koji legalno djeluju od početka 2006. godine, preuzeli su između 20 i 30 miliona KM dobiti.
NN: Ali u Svjetskoj banci kažu da u BiH imamo najskuplje telefonske usluge?
KATICA: Navedite mi samo jednu uslugu koja je skuplja! To je floskula koju je neko u javnost provukao. Činjenica je da je cijena u međunarodnom saobraćaju nešto viša nego u evropskim uslovima, ali mi koristimo sasvim drugu tehnologiju.
NN: Ovih dana ste u vrhu interesovanja nakon najava Vlade FBiH da će smanjiti broj članova nadzornih odbora, a možda i smijeniti neke direktore javnih preduzeća među kojima se pominje i Vaše ime?
KATICA: Vlada FBiH ima pravo i obavezu da analizira rad javnih preduzeća i stanje državnog kapitala u njima. Ne mogu uticati na to da li će smanjiti broj članova nadzornih odbora. Mislim da u velikim kompanijama poput telekoma ili elektroprivreda, zbog značaja i vrijednosti kapitala kojim upravljaju, ne treba smanjivati broj ljudi u nadzornom odboru jer svaki član ima svoj `zadatak`. Kod nas nema negativnih učinaka poslovanja. Mi imamo izuzetno pozitivne rezultate poslovanja i neprincipijelno je govoriti o smjenama u kompanijama koje izuzetno dobro posluju, a ne o smjenama u kompanijama koje loše posluju.
NN: Premijer FBiH Nedžad Branković kaže da u `BH Telecomu` postoje negativne tendencije i da bi Vlada htjela vidjeti bolju realizaciju investicija?
KATICA: Mnogo zavisi od ambijenta u kojem poslujemo, a tu, prije svega, mislim na Zakon o javnim nabavkama po kojem procedura bilo koje nabave traje šest mjeseci, a i najnepovoljniji ponuđač žalbom može zaustaviti sve akcije. S druge strane, u 2006. godine Agencija za žalbe nije funkcionirala gotovo cijele godine, a mi smo imali 19 žalbi, koje su stajale i taj proces još nije završen.
NN: Koliko novca iz vaše kompanije ove godine ide u budžet FBiH?
KATICA: Prema prijedlogu preraspodjele - dio ide u rezerve i investiranje, za dividende ostane oko 100 miliona od čega više od 80 miliona ide u budžet FBiH.
NN: To je nešto manje nego nakon 2005. godine?
KATICA: Blizu su ti iznosi, ali dobit je niža nego 2005. godine, pa je manja i dividenda. Mi smo kao država mogli reći da telekom tržište u BiH `nosi` više od milijardu KM, a telekom BiH oko 52 posto od toga i da zbog toga nećemo liberalizovati tržište. To bi značilo da sav prihod u ovoj oblasti ostvaruje `BH Telecom` koji bi u tom slučaju bio klasični monopolist i niko drugi ne bi smio zarađivati u ovoj oblasti. Ali ovo tržište treba liberalizovati jer mi moramo poštovati principe evropskog tržišta, odgovaralo to nama ili ne. Prema tome, naša želja da imamo što veće profite je suprotna principima otvorenog tržišta.
NN: Hoćete reći da bi dobit bila veća da nema `malih` operatera?
KATICA: Ako hoćemo povećanje profita, moramo onemogućiti liberalizacija tržišta. Ali pošto smo natjerani da krenemo u liberalizaciju, moramo prihvatiti uslove poslovanja i biti svjesni činjenice da će nam prihod i profit svake godine biti manji
NN: Šta `BH Telecom` može uraditi u tržišnoj utakmici da privuče korisnike?
KATICA: To je već pitanje za sve državne strukture, parlamente i vlade jer se moraju naći metode da se smanji jaz koji je kroz Zakon o javnim nabavkama nastao između državnih i privatnih operatera. Mi smo razočarani stanjem poslije prodaje `Telekoma Srpske`, koji je prodat državnoj kompaniji, ali druge države, i na njega se sada ne odnosi Zakon o javnim nabavkama, a to će uticati na uslove poslovanja drugih operatera u BiH.
Mogao bih zaraditi 1,6 miliona KM
NN: Posljednjih dana se mnogo govori o Vašoj plati?
KATICA: Ona jeste visoka, ali u svijetu se za plate u ovom sektoru izdvaja oko 15 do 20 posto prihoda, a kod nas je to 10 posto. Iz te perspektive, plate zaposlenih u `BH Telecomu` su ispod prosjeka u ovom sektoru. S druge strane, gledajući liste plata direktora drugih javnih preduzeća, plata generalnog direktora `BH Telecoma` u srazmjeri s profitom i kapitalom kojim upravlja nije pretjerana. Mislim da bi generalni direktor ove kompanije, kada bi ona bila privatna, imao dva puta veću platu. Mogao sam napraviti i takav menadžerski ugovor da mi je plata 1 KM, a da imam proviziju od profita od, na primjer, jedan odsto i onda bih zaradio 1,6 miliona KM godišnje, ali to je neprihvatljivo.