BiH

Handžić: Svi znali za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu

Handžić: Svi znali za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu
Handžić: Svi znali za zločine nad zarobljenicima u Bugojnu
Davud Muminović

SARAJEVO - Enes Handžić je u Sudu BiH u srijedu, kao svjedok Tužilaštva BiH, rekao da Nisvet Gasal, ratni upravnik zatvora na stadionu Iskre u Bugojnu, nikad od njega nije zahtijevao da budu poboljšani uslovi za zatvorenike HVO-a zatočene u ovom zatvoru.

On je tokom svjedočenja istakao i da su svi u Bugojnu znali za zločine nad zarobljenim pripadnicima HVO-a.

Enes Handžić, bivši pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije RBiH, nedavno je sa Tužilaštvom BiH postigao sporazum o priznanju krivnje i nakon toga osuđen na osam godina zatvora.

"I da su zločine željeli sakriti to nije bilo moguće, jer se sve dešavalo u malom gradu. Nikad od upravnijka zatvora nisam dobio pismeni zahtjev ili zvanični zahtjev da budu popravljeni uslovi smještaja zatvorenika na stadionu", kazao je Handžić.

U svom svjedočenju na suđenju optuženima Nisvetu Gasalu, Musajbu Kukavici i Senadu Dautoviću, Handžić je ustvrdio da nije imao uticaja nad zarobljenim hrvatskim civilima, te da te zatvorenike nisu obezbjeđivali pripadnici Vojne policije kojima je on bio nadređen.

Svjedok ustvrdio da nije imao kontrolu nad zatvorenicima

Handžić je kazao da je drugooptuženi Musajb Kukavica bio ''mlada za sve" u zatvoru na stadionu, te da je na razne načine pokušavao pomoći zatvorenicima i poboljšati im životne uslove.

U unakrsnom ispitivanju branilac prvooptuženog Gasala Edin Kreho Handžiću je predočio nekoliko zabilješki iz njegovog dnevnika u kojima se pominje da je Handžić odrađivao stvari koje imaju veze sa zatvorom na stadionu Iskre.

Handžić je odgovorio da su te zabilješke njegove opservacije i njegova zapažanja, te da nije imao kontrolu nad zatvorenicima.

Na ovo objašnje drugooptuženi Musajb Kukavica kazao je da je i Dževad Mlaćo, predsjednik ratnog Predsjedništva u čijem dnevniku su pronađene naredbe za likvidaciju, isticao da se radi o njegovim opservacijama. Handžić je uzvratio da ne zna po čijoj su naredbi pripadnici Vojne policije ARBiH odvodili zarobljenika HVO-a sa stadiona.

Tada mu je Gasal predočio dokument u kojem je Enes Handžić naredio pripadnicima Vojne policije da sa stadiona izvedu Miloša Nikicu zvanog Kardelj, koji je naknadno ubijen.

I da su zločine željeli sakriti to nije bilo moguće, jer se sve dešavalo u malom gradu, rekao Handžić

"Ne sjećam se. Komandant mi je dostavljao dokumente i ja sam ih potpisivao i vraćao natrag", kazao je Handžić.   

Nisvet Gasal, Musajb Kukavica i Senad Dautović optuženi su za zločine počinjene tokom 1993. i 1994. godine nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, koji su bili zatočeni u različitim objektima na području Bugojna.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije