BANJALUKA - Građani BiH neće biti ravnopravni dok ne bude uspostavljen apelacioni sud BiH, izjavili su učesnici današnje runde strukturisanog dijaloga u Banjaluci.
I Bariša Čolak, ministar pravde BiH, i Gorana Zlatković, ministar pravde RS, i Milorad Novković, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, složili su se da je prioritet broj jedan u narednom periodu donošenje mjera za obezbjeđivanje ravnopravnosti, a učesnici smatraju da izmjene Zakona o sudovima BiH treba da sadrže odredbe o uspostavljanju apelacionog suda.
Zlatkovićeva je uvjerena da je implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Maktouf - Damjanović" nemoguća bez uspostavljanja apelacionog suda.
"Po sadašnjim zakonskim odredbama o žalbama odlučuje Apelaciono vijeće koje je u okviru Suda BiH", istakla je Zlatkovićeva.
Podsjećamo, iz pomenute presude proizilazi da su osuđenicima za ratne zločine suđenima po novom Krivičnom zakonu BiH uskraćena prava jer na njih nisu bile primijenjene blaže kaznene odredbe starog krivičnog zakona iz bivše Jugoslavije. Jedan od problema je u činjenici da je drugostepenu presudu donosilo Apelaciono vijeće koje je u okviru istog suda koji je donio prvostepenu presudu, čime se, po mišljenju predstavnika iz RS, ne obezbjeđuje pravna sigurnost za građane i krše njihova prava.
Čolak je istakao da je jako važno uspostavljanje apelacionog suda te je dodao da će uskoro u proceduru nekoliko zakonskih akata, koji će se, među ostalim, baviti i ovom problematikom.
Dijalogu nisu prisustvovali predstavnici Ustavnog suda BiH, iako su najodgovorniji što je Sud BiH donosio diskriminišuće odluke
Novković je upozorio da odluka Evropskog suda mora biti implementirana, jer je to važno za pravnu sigurnost svih građana.
Oba ministra su saglasna da će odluka "Maktouf - Damjanović" biti implementirana, ali da je mnogo veći problem kako zaštititi prava onih osuđenika koji su suđeni na isti način, ali nakon presude nisu podnosili apelacije Sudu BiH i Evropskom sudu, zbog čega se ponavljanje postupka koje proističe iz odluke Evropskog suda, na njih ne može odnositi.
"Moramo stvoriti pretpostavke da se i u tim slučajevima ide u ponavljanje krivičnog postupka pred Sudom BiH. To je složeno pitanje i s tim se moramo pozabaviti u narednom periodu", istakla je Zlatkovićeva.
Iako je u dosadašnjem periodu postignut napredak kroz strukturisani dijalog, poput rješavanja zaostalih predmeta, donošenja orijentacionih mjerila za rad sudija, prebacivanja velikog broja predmeta sa državnog na niže sudove i ujednačavanja građanskog procesnog prava na cijeloj teritoriji BiH, Čolak je rekao da idalje nije zadovoljan brzinom. I Zlatkovićeva je istakla da je cijeli proces trebao ići mnogo brže.
Jučerašnjoj sesiji nisu prisustvovali predstavnici Ustavnog suda BiH, iako su oni najodgovorniji što je Sud BiH sudio na način koji je Evropski sud ocijenio diskriminišućim, a niko od učesnika nije mogao reći zašto su odsustvovali.
Danas je bila prisutna i Meddžida Kreso, predsjednik Suda BiH, ali, kako je istakla Zlatkovićeva, nije bilo razgovora o inicijativi Narodne skupštine RS da podnese ostavku.
Strukturisanom dijalogu prisustvovali su i predstavnici Evropske komisije, ali oni juče nisu davali izjave.
O implikacijama odluke "Maktouf - Damjanović" razgovarali su danas i Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS, i Pjer Mirel, kopredsjedavajući u stukturisanom dijalogu.