SARAJEVO - Hotelijeri na bosanskohercegovačkim planinama zatvaraju svoje objekte nakon završetka zimske sezone te će tokom ljeta biti u funkciji samo 20 odsto smještajnih kapaciteta na bh. planinama, tvrdi Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera BiH.
Kaže da planinama u BiH fali ljetnih sadržaja kojima bi privukli turiste i nakon što se snijeg otopi i nema uslova za skijanje.
"Već sada su mnogi hoteli zaključani. Nažalost, kod nas je takav običaj da se na planine ide samo na skijanje. Nijedan zimski centar nema nekih velikih sadržaja za ljetni planinski turizam. Zbog ovakve situacije hotelijerima se ne isplati držati radnike u praznim hotelima te objekte zaključavaju do narednog snijega", objašnjava Hadžić.
Na olimpijskim planinama Bjelašnici i Igmanu rade samo hoteli "Maršal" i "Feri", ali i oni sa smanjenim kapacitetom.
"Sve se svodi na kafane i restorane u koje dolaze ljudi na izlet iz Sarajeva. Obično je malo življe vikendom", ističe Hadžić.
Na Vlašiću je od postojećih osam hotela već sada zaključano njih šest.
"Planina treba da radi svih 365 dana u godini. Međutim, već sada je na Vlašiću pustinja. Jedino radi 'Pahuljica' i djelomično hotel 'Sunce'. Problem je u tome što se niko ne pita niti ulaže smisleno. Ljudi su gore pravili velike hotele bez ikakvih studija o isplativosti", kaže Nihad Korić iz Turističke zajednice Srednjobosanskog kantona.
Ocjenjuje da nema planskog ulaganja u turizam tako da na planinama nema nikakvih sadržaja tokom ljeta.
"Zbog toga se na Vlašiću ljeti skoro ni kafa ne može popiti", tvrdi Korić.
Situacija na Jahorini je malo bolja nego na Vlašiću, Bjelašnici i Igmanu. Prema podacima iz Turističke zajednice Istočno Sarajevo, na Jahorini, od ukupno 4.000 kreveta, koliko ih je na raspolaganju tokom zime, tokom ljeta moguće je noćiti na 1.000 kreveta.
"Turistički radnici se dovijaju na razne načine. Ljeti su niže cijene, ali uprkos tome, moraju se zatvarati mnogi hoteli. Veći hoteli, poput 'Bistrice' ili 'Termaga', koji spadaju u red luksuznijih hotela, tokom ljeta su se preorijentisali na seminare i na dolazak sportskih ekipa na pripreme", objašnjava Predrag Lopatić iz Turističke zajednice Istočno Sarajevo.
Kaže da na Jahorini organizuju i škole košarke kako bi ova ljepotica bila živa i tokom ljeta.
Jedan od rijetkih turističkih planinskih centara koji i ljeti dobro posluje je Ski-centar Rostovo kod Kupresa.
"Najlakše je ljeti zaključati hotel. Ja se za svakog turistu borim. Uveli smo pješačke i biciklističke staze. Planiram kupiti nekoliko konja da bih imao školu jahanja. Imam i nekih ideja u vezi sa seoskim turizmom. U svakom slučaju, potrebno je ulagati i ljudi će doći", objašnjava Mario Bilić, vlasnik Ski-centra "Rostovo", koji ni tokom ljeta neće otpustiti nijednog stalno uposlenog radnika.
Bilić ističe da su tokom ljeta njegove glavne mušterije školske ekskurzije te turisti koji se na Rostovu odmaraju kada krenu prema moru.
"Srećom, ja sam na glavnom putu pa ima puno onih koji svrate i malo ostanu. Organizovali smo nekih sadržaja za djecu pa imam često posjete djece u okviru škole u prirodi. Planiramo neki projekat s lovcima i lovnim turizmom. Imam ideja i borim se za svakog turistu", kazao je Bilić.
Za trećinu manje noćenja
Protekla zimska sezona u BiH zbog svjetske ekonomske krize i malih količina snijega jedna je od najslabijih u posljednjih nekoliko godina.
"U vrhuncu sezone, krajem decembra i početkom januara, kada su školski raspusti i kada ljudi uzimaju godišnje odmore, na planinama nije bilo snijega. Kasnije je bilo malo padavina, ali se to nije moglo popraviti", kazao je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera BiH.
Iako još nema preciznih statističkih podataka, pretpostavlja se da je u odnosu na ranije sezone na planinama bilo 30 odsto manje turista.
"Ovi problemi su pogodili sve skijaške centre. Pad noćenja je svugdje bio oko 30 odsto. Jedino u Rostovu nije bilo većeg pada", istakao je Hadžić.