BEOGRAD - Sudovi BiH, Federacije BiH i Hrvatske nezainteresovani su da procesuiraju svoje građane za ratne zločine nad Srbima, pa ti zločini ostaju nekažnjeni, ocijenjeno je na međunarodnom savjetovanju o suđenjima za ratne zločine pred nacionalnim i međunarodni sudovima.
Na skupu, na kojem su učestvovali advokati, tužioci i sudije iz Srbije, BiH i Crne Gore, ocijenjeno je da su u više od 90 slučajeva u Haškom tribunalu i pred sudovima u regionu optuženi Srbi, dok je Bošnjaka i Hrvata mnogo manje. Istaknuto je i da su Srbi dobili najteže kazne.
Istražni sudija u srpskom Tužilaštvu za ratne zločine Milan Dilparić kritikovao je BiH i Hrvatsku da ne odgovaraju na zahtjeve Srbije za međunarodnom pravnom pomoći kada je riječ o zločinima nad Srbima, dok su veoma brzi kada treba da pomognu u istrazi zločina nad Hrvatima ili Bošnjacima.
"U Hrvatskoj i BiH očigledno postoji različitost u postupanju po zamolnicama Srbije, u zavisnosti ko su optuženi ili počinioci", rekao je Dilparić.
Prema njegovim riječima, Srbija ekspresno rješava njihove zamolnice za saslušanje svjedoka, koji njih interesuju.
Dilparić je kao primjer naveo da je Hrvatska tek poslije dvije godine odgovorila da se svjedok, čije je sasušanje Srbija tražila u slučaju Fatmira LJimaja, nije odazvao, dok je BiH odbila da pomogne Srbiji u slučaju Ise Smajlića, koji je kleknuo na grudi i pucao u usta vojniku JNA u Tuzlanskoj koloni, a kasnije je oslobođen pred sudom BiH.
On je istakao da je saradnja BiH sa Srbijom u predmetu protiv Ilije Jurišića prestala, čim je Jurišić napustio pritvor u Srbiji, a BiH je odbila i zamolnicu za slučaj "Dobrovoljačka ulica", dok je odmah odgovorila na zamolnicu u slučaju Dragana Jovića osumnjičenog za zločine nad Bošnjacima.
Dilparić je rekao da je i jutros dobio od Euleksa dvije zamolnice za, kako je rekao, najteži slučaj protiv Srba na Kosovu i Metohiji, ali nije htio da kaže o čemu je riječ.
Tužilac iz distrikta Brčko Radmilo Ivanović rekao je da u distriktu ne postoji svijest ni klima za procesuiranje ratnih zločina. On je dodao da u institucijama distrikta rade oni koji mogu biti svjedoci na otkrivanju ratnih zločina, ali tvrde da ništa nisu ni čuli ni vidjeli, iako su bili na položaju da sve čuju i vide.
Ivanović je naveo primjer silovanja četiri Srpkinje iz srpskog naselja Bukvik, navodeći da su svi bili zainteresovani kada je u svom izvještaju OEBS-u pomenuo ratni zločin silovanja, ali da se priča završila kada je saopštio da je riječ o Srpkinjama koje su silovali Hrvati i muslimani.
Advokat Milan Vujin, branilac Srba pred Haškim tribunalom, istakao je da se pred Sudom BiH, za razliku od entitetskih, ne primjenjuju odredbe zakona koji je važio u vrijeme izvršenja ratnog zločina, a pod zločinom protiv čovječnosti se prosecuiraju i sva druga krivična djela i poturaju najteže kazne, dok Ustavni sud BiH prelazi preko svega.
Advokat Goran Petronijević, branilac Radovana Karadžića, rekao je da svi sudovi od Haškog, pa do onih u regionu, uključujući i one u Beogradu, diskrimnišu krivična djela ratnog zločina izvršenog nad Srbima, srpski tužioci kažnjavaju Srbe, ali, zapitao je, "ko kažnjava one koji su ubijali Srbe".
Advokat Miroslav Perković rekao je da u sudovima u regionu postoji premisa da, ako se sudi Srbima, onda se sudi agresorima, a ako se sudi nekom drugom, onda je on na strani pravde i odbrambenih snaga.
Na skupu su govorili i zamjenik glavnog tužioca BiH Dragan Čorlija, koji je izložio slučaj "Maktouf" i tužilac Aleksandar Faladžić, koji je u zajedničkom referatu sa Simom Tuševljakom iz MUP Srpske istakao potrebu zaštite svjedoka.