MOSTAR - Hrvatski narodni sabor (HNS) danas (subota) će u Mostaru razmatrati trenutnu političku situaciju, te u skladu s položajem Hrvata u BiH, zauzeti određene stavove, no uprkos kompleksnom stanju u društvu teško je očekivati radikalne odluke poput onih koje su nastale kao produkt uspostave "Hrvatske samouprave" 2001. godine.
Naime, prema svim najavama uoči HNS-a, Sabor bi tek na najdrastičniji način trebalo da pokaže potpunu fragmentiranost hrvatske politike u BiH i podijeljenost na dva bloka, koja istovremeno uz bošnjačke političke partnere pokušavaju ovladati izvršnom vlasti u Federaciji BiH.
Iako se očekuje prisustvo oko 600 zvaničnika iz osam političkih stranaka, izuzimajući dva HDZ-a i njihove funkcionere, ostatak učesnika ipak će biti iz manje relevantnih partija. U skladu sa dubokom političkom krizom u FBiH i blokovskom podijeljenošću, HNS-u neće prisustvovati izaslanstva HSP-a i NS Radom za boljitak, a njihovi lideri se, kako kažu, i ne pomišljaju pojaviti.
Ipak, Nikola Lovrinović, zamjenik predsjednika HDZ BiH, ističe da su svi hrvatski dužnosnici dobili javni poziv za Sabor, pa i predsjednik FBiH Živko Budimir, nekadašnji haespeovac koji osniva vlastitu stranku.
"Javni poziv odnosi se na sve, ali svi moraju prihvatiti deklaraciju i dosadašnja stajališta. HNS će se postaviti prema dužnosnicima iz hrvatskog naroda koji ne poštuju Sabor, ali mislim da radikalnih odluka neće biti", ističe Lovrinović.
HNS-u neće prisustvovati izaslanstva HSP-a i NS Radom za boljitak
"Nezavisne" su u petak kontaktirale i ured predsjednika FBiH, u kojem nam je rečeno da Živko Budimir nije dobio poziv niti će prisustvovati Saboru.
"Glede očekivanja od Sabora, predsjednik Federacije bavi se praktičnim stvarima koje treba da riješe krizu u FBiH", kazala je Laura Bošnjak, Budimirov savjetnik za medije.
Za Zvonka Jurišića, predsjednika HSP-a, Hrvatski narodni sabor je "fiktivna organizacija, nastala za potrebe provođenja politike HDZ BiH".
"Volio bih čuti kakve su to bitne odluke donijeli? I one koje su donijeli ne obvezuju nikoga. Ni sada ne očekujem značajne odluke", kaže Jurišić, koji podsjeća na propali pokušaj uspostave "Hrvatske samouprave" 2001. godine, koja je mogla dovesti i do oružanih sukoba u BiH.
Poziv nije dobio ni Jerko Ivanković Lijanović, drugi čovjek NS Radom za boljitak i dopremijer FBiH. I njemu je poznato da je javni poziv upućen, "ali za one koji prihvataju rezoluciju i stajališta Sabora".
"Ja bih poziv možda i prihvatio, ali bez ikakvih uvjeta, jer ne promišljam kao oni. Sabor ne donosi korist ni Hrvatima ni nikome drugom u BiH", rekao je Lijanović, koji naglašava da mu je žao što Sabor ima prefiks "hrvatski".
Nino Raspudić, politički analitičar, rekao je u petak da je dobro što HNS postoji, ali kako ne vjeruje da će posegnuti za bilo kakvim radikalnim potezima "zbog procesa u BiH koji su u toku".
Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, najavio je da će biti usvojena deklaracija koja će govoriti o tome da se HNS izdigne iznad stranaka koje su okupljene u njemu.
"Neće se više moći desiti da hrvatske stranke koje su okupljene u HNS-u mogu samostalno izlaziti na izbore ukoliko HNS zaključi da je od interesa za hrvatski narod da se ponašaju na drugačiji način", rekao je Čović.