SARAJEVO - Služba za zajedničke poslove institucija BiH nedavno je raspisala tender za kupovinu goriva za grijanje institucija, koje će biti plaćeno s nemalih 1,2 miliona KM, pogotovo ako znamo da grijna sezona traje oko osam mjeseci.
Na ovaj način samo je potvrđeno da institucije BiH, uprkos upozorenju državne revizije, nastavljaju sistemsku rastrošnost i na polju energije, iako je BiH kao članica Energetske zajednice (EZ), ali i zemlja sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u EU, preuzela obavezu provođenja direktiva Brisela u području energetske efikasnosti (EE).
S tim u vezi vrijedi podsjetiti da se naša zemlja obavezala da će do kraja 2018. smanjiti ukupnu potrošnju energije za devet posto, što u ovom trenutku izgleda potpuno nerealno. Uopće kako bi ovaj cilj bio postignut, svi nivoi vlasti su obavezni provesti niz mjera.
"Konkretno, institucije BiH su odgovorne za koordinaciju aktivnosti, planova entiteta i međunarodnih organizacija u području energetske efikasnosti. Ako se uzme u obzir da institucije BiH djeluju u uvjetima ograničenog budžetskog okvira, dok se, s druge strane, za potrebe energije izdvajaju značajna sredstva, pitanje ekonomičnog i efikasnog trošenja sredstava za energiju se nameće kao imperativ", upozoravaju revizori.
No, pitanje je da li ovakve i slične studije, ali i sama vlastita obećanja data Briselu uopće igraju ulogu kod čelnih ljudi državnih institucija.
Milenko Šego, glavni državni revizor, koji uskoro odlazi s ove dužnosti, ističe da je cilj nedavne studije (revizije) o energetskoj efikasnosti u institucijama BiH bio utvrđivanje da li je Vijeće ministara poduzimalo aktivnosti unapređenja EE na sistemski način, kao i to da li institucije BiH preduzimaju mjere koje bi osigurale efikasno trošenje budžetskih sredstava za potrebe energije.
"Revizija je pokazala da institucije, osim nedostatka strateškog pristupa na unapređenju EE, ne poduzimaju ni mjere koje bi osigurale efikasno korištenje energije u objektima koje koriste, a time i proračunskih sredstava. Većina institucija BiH prati samo kretanje izdataka za energiju i nisu stvorile ni osnovne pretpostavke za efikasnu potrošnju energije", ističe Šego.
U vezi s novom nabavkom goriva za grijanje željeli smo dobiti informaciju više, no nismo uspjeli stupiti u kontakt s nadležnim osobama iz Službe za zajedničke poslove.
Podsjećamo, prema Izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2014. godinu, naša zemlja nije implementirala energetske propise EU na način na koji to zahtijeva EZ.
Naime, iako je nacrt prvog Nacionalnog plana energetske efikasnosti za BiH (NAPEE) prihvaćen od strane EZ, on nikad nije usvojen zbog nedostatka koordinacije svih nivoa vlasti, ali i nepostojanja pravnog okvira koji bi regulirao ovo pitanje.
Na sastanku u Tirani 16. oktobra EZ je izrekla i mjere našoj zemlji jer, kako je navedeno, nije usvojila drugi energetski plan u gasnom sektoru.
Inače, samo u posljednje četiri godine, prema posljednjem izvještaju revizije, institucije BiH su potrošile čak 60 miliona KM na izdatke za energiju: plin, centralno grijanje, lož-ulje i ostale energente.