SARAJEVO - Prijedlog zakona o doprinosima u Federaciji BiH, koji je Vlada FBiH donijela prije deset dana, izazvao je burnu raspravu koja se danas vodila u sali Predstavničkog doma federalnog parlamenta, ali i izvan nje.
SDP BiH je insistirao da se prije rasprave o ovom prijedlogu, raspravlja o Prijedlogu zakona o povećanju minimalnih plata u FBiH, jer smatraju da se uštede od smanjenja doprinosa, koje je predložila Vlada FBiH, neće usmjeriti na povećanje plata radnika.
Zamjerke na prijedlog imao je i HDZ, iako je upravo Jelka Milićević, ministarka finansija, koja dolazi iz ove stranke, radila na tom aktu.
Stav SDP-a je da će podržati smanjenje poreza i doprinosa, ali pod uslovom da se istovremeno usvoji i njihov zakon o minimalnoj plati.
Poslovni i privredni sektor, kao i sindikalci nemaju pretjerane zamjerke na zakonski prijedlog o doprinosima i smanjenju poreznih stopa na plate, ali i oni su mišljenja da prvo treba regulisati najniže plate, ali i u Zakon o doprinosima uvesti član koji kaže da se porezi neće smanjivati ukoliko ne budu povećavani javni prihodi na godišnjem nivou.
I dok privrednici traže da viškovi idu privredi, sindikalci smatraju da ti viškovi treba da idu radnicima.
Minimalna plata trenutno iznosi 45 posto od prosječne, a SDP predlaže povećanje od deset posto u narednoj godini, tako da omjer dostigne 55 posto, potom u 2020. godini 60 posto, a nakon tog perioda usklađivanje prema rastu troškova života u Federaciji BiH.
Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BiH koji djeluje u FBiH, kazao je danas "Nezavisnim" da je Federacija BiH jedina u Evropi koja nema utvrđenu najnižu cijenu rada, te da je zakon o povećanju minimalnih plata u FBiH trebalo još u junu da bude pred poslanicima i delegatima Parlamenta FBiH.
"Mi danas nemamo zakon o minimalnim platama i poslodavac može isplatiti koliko želi. Ne postoji nijedan akt koji to definiše i naravno da se sve odnosi i na povećanje plata u realnom sektoru. Mi smo i ranije govorili da to mora biti na principu 700-800 KM", kazao je Šatorović.
Ističe da je manjkavost novog prijedloga o doprinosima to što u članu koji definiše smanjenje poreza na plate nema dio koji kaže da će se porez na plate smanjivati ovisno o doprinosima i da će sve to ići radnicima, a ne poslodavcima.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže da se ovo udruženje slaže da najniže plate u FBiH treba da budu povećane, te da su i oni radili na tom rješenju zajedno s predstavnicima vlasti.
"Međutim, Vlada FBiH nije bila raspoložena da se zakon o povećanju najnižih plata uvrsti u dnevni red i da bude razmatran prije ovog o doprinosima. Oni tvrde da se time krši Zakon o radu koji je regulisao da će Vlada definirati minimalne plate, odnosno donijeti uredbu kojom će se regulirati minimalna plata", ističe Smailbegović.
Ističe da oni kao udruženje nemaju ništa protiv da se minimalna plata diže, ona se mora povećati i da je to nešto što tržište rada traži. Dodaje da je najveća primjedba poslodavaca, a i privrednika, kada je riječ o Prijedlogu zakona o doprinosima u FBiH ta da se stope ne mogu preko noći spustiti jer bi to moglo ugroziti penzione, zdravstvene fondove.
"Porezna stopa treba da se spušta na godišnjem nivou ovisno od prihoda. Naš prijedlog je bio da prva bude 37,5 posto, evo Vlada je sad dala prijedlog na 32,5 posto. Nije bitno je li procenat gore ili dolje, ali je bitno da u zakonu stoji u jednom članu da će Vlada svake godine ovisno o rastu prihoda u fondovima smanjivati stope. Znači, ukoliko rastu prihodi, onda da dio tih prihoda kroz smanjenje stopa vrate privredi", kazao je Smailbegović.
Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, na kojoj je trebalo da bude razmatrano pitanje izmjena zakona o doprinosima i porezu na dohodak, na kraju nije ni održana, jer nije postojala potrebna većina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.