ŽENEVA - Bosna i Hercegovina ostaje glavna tranzitna ruta migranata ka Evropskoj uniji, pokazuju najnoviji podaci Međunarodne organizacije za migracije (IOM). Izvještaj otkriva kroz koje gradove migranti najčešće prolaze, koliko se zadržavaju u BiH i s kakvim se izazovima suočavaju na putu.
Ukratko:
- BiH je bila ruta za oko 83% ilegalnih ulazaka u EU preko zapadnog Balkana.
- Sarajevo, Bijeljina, Bihać, Velika Kladuša, Banjaluka i Orašje među ključnim su tranzitnim tačkama.
- Gotovo petina migranata prijavila je nasilje i eksploataciju tokom putovanja.
- Koji su razlozi zbog kojih se BiH zadržala kao glavna migrantska ruta?
Zašto je BiH glavna migrantska ruta prema Evropskoj uniji?
Oko 83 odsto ilegalnih migranata koji su prošle godine ušli na zapadni Balkan u EU je ušlo preko teritorije BiH, pokazuju najnoviji podaci koji su objavljeni na sajtu Međunarodne organizacije za migracije, u izvještaju za prvih deset mjeseci prošle godine.
Kroz koje gradove i granične prelaze migranti najčešće prolaze?
Oko četiri odsto njih su u EU otišli preko aerodroma u BiH, a najveće tranzitne tačke kroz BiH, prema ovom izvještaju, su Sarajevo, Bijeljina, Orašje, Banjaluka, Bihać i Velika Kladuša.
Ako su se kretali kopnenim putem, najčešće su u BiH ulazili kroz Bratunac, Loznicu i Bijeljinu. Migranti su se najduže zadržavali u BiH, u prosjeku 30 dana, a najmanje u Albaniji, samo šest.
Kako izgleda put migranata kroz Bosnu i Hercegovinu?
Kroz BiH su se najčešće kretali pješke, a zatim autobusom, pa i privatnim automobilima. Prema podacima koje je prikupio IOM, u prosjeku, migranti su granicu s EU iz BiH pokušali preći 3,3 puta na svaki uspješni prelazak. U BiH je najviše migranata registrovano 2023. godine, kada ih je bilo oko 34.409, a najmanje 2021, upola manje.
Zašto migranti biraju zapadnobalkansku rutu?
Inače, zapadnobalkanska ruta je u 2024. godini predstavljala nešto više od trećine svih ulazaka u EU, a Turska i Grčka su dvije najveće tačke u kojima se migranti organizuju za ulazak na zapadni Balkan.
Zato što je Mađarska čvrsto zatvorila svoje granice, najviše ih se iz Srbije odlučuju da u EU probaju ući preko BiH, mada ih je i u prošloj godini gotovo petina u EU pokušala ući preko Mađarske.
Šta pokazuju podaci o razlozima odlaska i iskustvima migranata?
"Većina migranata navela je ekonomske faktore kao primarni razlog za napuštanje zemlje porijekla, potkrijepljeno podacima koji pokazuju da je skoro polovina navela prethodnu nezaposlenost. Pored toga, navedeni su rat i sukobi kao razlozi koje je iznijela polovina intervjuisanih migranata, a lično ciljano nasilje prijavio je mali procenat migranata", stoji u izvještaju.
Posebno zabrinjava podatak da je gotovo jedna petina migranata izjavila da je doživjela barem jedan oblik nasilja, zlostavljanja i eksploatacije tokom putovanja, a kao prve tri planirane destinacije naveli su Njemačku, Italiju i Francusku.
Prema njihovim izjavama, najviše nasilja pretrpjeli su u kampovima ili u nepristupačnim terenima, a najčešće potrebe su navodili hranu i vodu.
Zemlje koje su navodili kao destinacije bile su preporuke porodice i prijatelja, najčešće zbog visokog standarda i povoljnih socioekonomskih uslova.
Ko su migranti koji prolaze kroz BiH?
Gotovo trećina migranata je sirijske nacionalnosti, a slijede Marokanci i Avganistanci, koji čine po petinu ukupnog broja. Slijede Pakistan, Turska, Nepal, Bangladeš, Iran, Egipat i Alžir.
Pročitajte još:
Migranti u BiH stizali iz 120 zemalja
Granična policija BiH u sve većim problemima: Jedan policajac "pokriva" 40,5 km granice
Gotovo 40 odsto migranata navelo je da ima samo osnovnu školu od obrazovanja, dok ih oko 30 odsto posjeduje srednjoškolsku diplomu ili zanat.
Polovina ih je navela da u zemlji porijekla nisu mogli naći posao da prehrane porodicu.
Na putu se najduže zadržavaju Pakistanci, koji u putovanju provedu u prosjeku 886 dana, a slijede Sirijci sa 792 dana u putu i Avganistanci sa 609 dana u putu.