Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, kaže da, bez obzira na optimizam visokog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka, sumnja da će biti postignut dogovor o reformi policije, što je ključni uslov za potpisivanje sporazuma o reformi policije.
Smatra da je isključivi cilj SDA i SBiH, zbog kojeg je dogovor nemoguće postići, radikalna ustavna reforma BiH i, u konačnici, preuređena BiH bez entiteta.
`Postoji donja granica u reformi policijskih snaga, koja je postavljena ranije u više zaključaka parlamenta RS, i ispod nje niko iz RS nema ovlaštenja da odstupi`, poručuje Radojičić.
NN: Najnoviji prijedlog visokog predstavnika o reformi policije u BiH je za premijera RS Milorada Dodika dobra osnova za nastavak pregovora, dok SDA i SBiH u startu odbacuju taj dogovor. Da li novi prijedlog visokog predstavnika za BiH ima uporište u zaključcima Narodne skupštine RS o restrukturiranju policijskih snaga?
RADOJIČIĆ: Razgovore o reformi policije treba nastaviti, iako u prijedlogu OHR-a ima mnogo stvari koje su vrlo problematične i nisu u saglasnosti sa stavovima Narodne skupštine RS. Ukoliko u razgovorima dođe do minimuma, koje je postavio parlament RS u svojim zahtjevima, a to je zakonska pozicija policije RS i određen stepen nadležnosti entitetskih organa i entitetske policije, onda je to u okviru zaključaka i stavova parlamenta RS. Ako bi se izašlo izvan tog okvira onda niko nema mandat da postigne dogovor takve vrste i prilično je izvjesno da bi parlament takvu vrstu dogovora ili saglasnosti odbio.
U reformi policije nije se pojavilo puno novog. Tačno je da je visoki predstavnik načinio novi papir, ali bošnjačka strana je odbacivanjem ponuđenog dokumenta pokazala da joj nije stalo do reforme policije, ni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i da je njihov isključivi cilj radikalna ustavna reforma BiH, te da ih ništa drugo ne interesuje. Bez radikalnog preuređenja BiH, koje podrazumijeva ukidanje entiteta, bošnjačke stranke nisu spremne ni na kakve druge priče i njih Evropska unija ne interesuje, osim ako se u BiH ne desi promjena prema njihovom scenariju. To nas dovodi u poziciju da možemo biti prilični pesimisti u eventualnom dogovoru i ispunjavanju nekih rokova. Lideri SBiH i SDA, Haris Silajdžić i Sulejman Tihić su, i pored dogovora sa visokim predstavnikom za BiH da se o dokumentu razgovara iza zatvorenih vrata, nastupili sa pozicije sile i izvršili pritisak da se promijeni sve u njihovom smjeru. Nema žestokih osuda za takvo ponašanje i bojim se da će dio međunarodne zajednice popustiti pod njihovim pritiskom, te da će oni profitirati u konačnom prijedlogu i prebaciti lopticu u RS, kao krivca za nepostizanje dogovora. A u startu su prekršili džentlmenski dogovor da se u javnosti ne govori o prijedlogu visokog predstavnika o reformi policije.
NN: Kada se može očekivati nastavak priče o grbu i himni RS?
RADOJIČIĆ: Očigledno da je pred parlamentarcima RS vruća jesen. Za ponedjeljak, 10. septembra, zakazana je sjednica Komisije za simbole, koja će raspravljati o grbu i himni RS. Završen je konkurs za grb RS i pokušaćemo da privedemo tu priču kraju. Prijedlog je da se broj rješenja za grb RS sa devet suzi na pet maksimalno, a optimalno bi bilo tri, i takav prijedlog grba bi išao pred Narodnu skupštinu RS. Kada je riječ o himni RS, u ponedjeljak ćemo se dogovoriti da raspišemo konkurs, pošto je Ustavni sud RS poništio odluku Skupštine RS i nije dozvolio da RS koristi muzičku podlogu himne `Bože pravde`, što nas dovodi u situaciju da tražimo potpuno novo rješenje.
NN: Zvaničnici RS su se usaglasili da će pred Ustavnim sudom RS pokrenuti spor zbog velikog broja prenesenih nadležnosti na nivo BiH, koji nije prošao predviđenu ustavnu proceduru. Kada će se ovo pitanje naći pred Narodnom skupštinom RS?
RADOJIČIĆ: Na jednom od septembarskih skupštinskih zasjedanja bi trebali raspravljati o prenosu nadležnosti na državni nivo. Postoji ogromna praznina u Ustavu RS i BiH, jer nije regulisan niti prenos, niti povrat nadležnosti, što je izazvalo popriličan haos u načinu odlučivanja u proteklih 10 godina. Nadležnosti su tako prenošene na najrazličitije načine, nekad odlukom Skupštine RS, a nekad čak i zaključkom, zakonom ili bez pitanja parlamenta RS, tako što je u državnom parlamentu donesen zakon ili akt. Nije bilo jedinstvenog sistema, niti jedinstvenog principa. U promjenama Ustava RS, koje su pred nama na drugoj septembarskoj sjednici, treba amandmanima predvidjeti proceduru za povrat nadležnosti u domenu RS, a kada je riječ o već prenesenim nadležnostima situacija je komplikovana. Procjena je da se to može učiniti ili uz saglasnost oba entiteta, kako je i do sada bilo prilikom prenosa ili pokretanjem spora pred Ustavnim sudom RS.
NN: S obzirom na to da je ovih dana ponovo aktuelizovano pitanje ustavnih promjena, kako gledate na zahtjeve Hrvata, koji traže svoju federalnu jedinicu?
RADOJIČIĆ: Hrvatske stranke smatraju da je najbolje rješenje za BiH da se kroz reformu Ustava dođe do federalnog uređenja sa tri federalne jedinice. Naš stav je poznat od ranije, a to je federalizacija BiH naravno, uz opstanak RS. Visoki predstavnik za BiH se, međutim, isključivo fokusirao na priču o policiji i prije bilo kakvog dogovora o tome neće se desiti nikakvi razgovori o ustavnoj reformi. Tek ukoliko se postigne načelni sporazum o reformi policije može se očekivati razgovor o ustavnoj reformi. Hrvatska platforma o ustavnim promjenama nije u potpunosti dovršena. Postoje razlike među hrvatskim partijama, pogotovo u srednjem nivou vlasti, između onih koji su za veću centralizaciju i oni koji su za troentitetsko ili četvoroentitetsko uređenje. Očigledno da će oni međusobno imati razjašnjavanje i nisam siguran da će u tome uspjeti, jer je HDZ 1990 u svom političkom stavu jedna vrsta privjeska SBiH i podržava njihove stavove. Slažem se, kada je riječ o trećem entitetu, da sva tri naroda u BiH treba da imaju isti status - niti ko treba da bude povlašten, niti degradiran. Hrvati treba da se bore za svoj status, ali je Dejtonski sporazum polazište za bilo koju priču. Za razliku od Hrvata, bošnjačka strana polazi od konstrukcija koje nemaju veze sa stvarnošću i priča se vraća na period prije 1991. godine, a njihov primarni cilj je unitarna BiH bez entiteta.