BANJALUKA - Vlasti iz RS otvoreno i direktno osporavaju temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i teritorijalni integritet BiH, napisao je visoki predstavnik Valentin Incko u redovnom šestomjesečnom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN-a o BiH, koji će predstaviti u utorak u Njujorku.
Incko je istakao da je posebno zabrinut što Milorad Dodik, predsjednik RS, daje izjave o samostalnosti RS i otcjepljenju od BiH.
"Jako sam zabrinut zbog tvrdnji najviših zvaničnika iz RS da su entiteti države, a da BiH svoju državnost crpi iz entiteta. Ovo je suprotno Ustavu BiH, a takvim potezima direktno osporavaju samu suštinu Dejtonskog sporazuma da je samo BiH suverena država iz koje proističe čitav suverenitet", naveo je Incko.
Incko je izrazio zabrinutost i zbog, kako je rekao, osporavanja državnih pravosudnih organa od strane vlasti u RS, te je napomenuo da je odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Maktouf i Damjanović" iskorištena kao povod za napad na bh. pravosuđe.
"Žalosno je što se odluke Evropskog suda zloupotrebljavaju u svrhu podrivanja Suda BiH, koji je odigrao ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločina u BiH", naveo je Incko.
Osim iz RS, zapaljiva retorika, kako je naveo Incko, dolazi i iz FBiH, navodeći primjer Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
"Odgovarajući na pozive iz RS za nezavisnošću tog entiteta, hrvatski član Predsjedništva je rekao da će on i svi ostali u zemlji biti spremni da uzmu oružje u ruke ako bi RS pokušala da se otcijepi", naveo je Incko.
Osim nedostatka napretka u svim oblastima, Incka brinu i pokušaji preuzimanja državnih nadležnosti od strane entiteta.
"Pokušaji entitetskih vlasti da regulišu oblasti koje su već regulisane državnim zakonima su zabrinjavajući i vjerujem da ova pitanja zaslužuju posebnu pažnju međunarodne zajednice", napisao je u izvještaju.
Opisujući proteste ispred zajedničkih institucija u Sarajevu proteklog juna zbog neusvajanja zakona o matičnom broju, Incko sugeriše da se radi o opravdanim protestima građana zbog činjenice da vlasti nisu napravile iskorak ni u jednom ključnom polju, ni u pogledu evropskih integracija, ni u pogledu ispunjavanja uslova za zatvaranje OHR-a, te da je zemlja u blokadi. Naveo je da su zbog ove političke krize posjetioci i zaposlenici u institucijama bili zadržani nekoliko sati od strane bezbjednosnog osoblja.
"Iako su protesti bili miroljubivi, kako bi se izbjegao rizik incidenata, nadležne vlasti su odlučile da svi u zgradi privremeno ostanu unutra tokom protesta", naveo je Incko. Dodao je da su usljed ovih događaja srpski i hrvatski parlamentarni predstavnici odbili da prisustvuju sjednicama dok se ne riješi pitanje njihove bezbjednosti.
"Nakon nekoliko sedmica kod njih je prevladao zdrav razum, pa su institucije nastavile rad do ljetne pauze", naveo je Incko.
Spomenuo je i problem bošnjačkih đaka u školama u RS koji nemaju nacionalne predmete, istakavši da ovi problemi nisu karakteristični samo za RS, već su odraz nerješavanja ovih problema u proteklih 11 godina u cijeloj BiH.
Vlada RS usvojila je u petak svoj šestomjesečni izvještaj Savjetu bezbjednosti UN-a, u kojem se pojašnjava zbog čega OHR, kao glavna prepreka političkom napretku i evropskim integracijama BiH, mora biti zatvoren.
"Prisvajanje doslovno neograničenih političkih ovlašćenja visokog predstavnika nad BiH je pravno neodbranjivo, a nastavak njegovog prisustva guši demokratski razvoj BiH", saopšteno je iz Vlade.
U izvještaju se opisuju napori Vlade usmjereni ka jačanju ekonomije kroz sprovođenje dalekosežnih ekonomskih reformi, radi poboljšanja njenog poslovnog okruženja, te kroz kontinuirano usklađivanje njenih zakona i propisa sa standardima EU.
Izvještaj, takođe, pojašnjava zbog čega je decentralizovana struktura BiH, propisana Ustavom BiH, Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma i potpuno usklađena sa članstvom u EU od suštinske važnosti za budućnost BiH.
Ovaj izvještaj prikazuje i potrebu za reformom pravosudnih institucija BiH, da bi, uprkos otporu ovih institucija, promjenama bili dostignuti evropski standardi.
U izvještaju je pojašnjeno da već duže vrijeme postoji snažan međunarodni konsenzus da BiH ne predstavlja prijetnju miru, te da poslije skoro 18 godina mira i napretka u BiH više nije potrebno da Savjet bezbjednosti UN-a djeluje u skladu sa poglavljem sedam Povelje UN-a, s obzirom na to da ne postoji "prijetnja miru, kršenje mira ili akt agresije".