SARAJEVO - Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je posljednjeg dana svog mandata nametnuo odluku o izmjeni Krivičnog zakona i sankcionisanju negiranja događaja u Srebrenici tokom posljednjeg rata, čime je dodatno produbio političku krizu u ovoj zemlji i podijelio narod BiH, kaže da je ponosan na tu svoju odluku koju je, kako kaže, donio da bi imao miran život u penziji.
Incko, koji je Austrijanac, kaže da je u njegovoj zemlji bilo mnogo ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata i gledajući evropsku direktivu iz 2008, koja poziva države članice da donesu zakone protiv izvinjenja, poricanja ili banalizacije genocida i ratnih zločina, za njega je nametanje te odluke bio "logičan i obavezan korak".
Incko u intervjuu za španski dnevnik El Pais tvrdi da veći dio svog mandata nije imao podršku međunarodne zajednice za svoje aktivnosti.
Prema njegovim riječima, ne može biti dogovora o ratnim žrtvama i osuđenim ratnim zločincima.
Kako prenose sarajevski mediji, Incko je govorio i o svom, kako navode, starom "neprijatelju" Miloradu Dodiku za kojeg je rekao da je "nepredvidljivi populist", "kameleon".
Optužio je lidere Srba u Bosni i Hercegovini, koji su, kako tvrdi, tu njegovu nametnutu odluku posljednjeg dana mandata iskoristili kao izgovor za blokadu državnih institucija.
El Pais konstatuje da je to bila jedna od najvažnijih odluka visokog predstavnika u više od decenije mandata provedenog u BiH i dovela je, kažu, do pokretanja mape puta za nezavisnost Republike Srpske koji uključuju vraćanje vojske te zabranu djelovanja državnim bezbjednosnim agencijama.
List piše da Incko svoje poteze opravdava činjenicom da se čekalo da presuda Ratku Mladiću bude pravosnažna, ali i da se odluka o ovome mogla donijeti mnogo ranije na lokalnom nivou.
"Hrvati i Srbi su glasali protiv, pa se to nije ostvarilo tokom 26 godina. Od kazne je mnogo važnija katarza. Reći 'to se desilo - srpski, hrvatski narod ili Bošnjaci su dobri ljudi - ali neki konkretni ljudi su činili zločine', i imaju imena i prezimena. Nažalost, ova katarza još nije nastupila, tada će biti lakše gledati u budućnost. Ponosan sam na svoju odluku - pojasnio je bivši visoki predstavnik", rekao je Incko.
Španski dnevnik podsjeća da je kriza koja je nastala Inckovom odlukom ostavljena njegovom nasljedniku u OHR-u Kristijanu Šmitu da se njome bavi.
Podsjeća i da je Šmit u novembru upozorio kako je veoma realan rizik da se BiH nađe u novim podjelama i sukobima.
Incko za španski dnevnik kaže da je na početku desetogodišnjeg mandata visokog predstavnika bio optimističan, ali da se to nije realizovalo.
"Geostrateška situacija je bila drugačija. Za Bosnu je bilo manje interesa Rusije i Kine. Do tada se međunarodna zajednica opredjeljivala za pristup 'oštre intervencije' u zemlji, koji je bio 'uspješan', ali je prešao na jedno od 'lokalnih rješenja', koje je bilo manje i po kojem 'skoro da nema novih zakona'. Iz godine u godinu, Bosna je bila spuštena na liste prioriteta ministarstava spoljnih poslova. Nekad je to bio Bliski istok, drugi Avganistan, ili Venecuela, ili izbeglička kriza".
Posljednja dva njemačka ministra spoljnih poslova posjetila su Mali, što je naravno razumno, jer tamo imaju trupe, ali nikada Bosnu, kaže Incko i dodaje da evropska bezbjednost počinje na Balkanu.
"Ako pogledate napade Molenbik (2016), Bataklan (Pariz, 2015) ili Beč (2020), oružje je uvijek dolazilo sa ili preko Balkana", naveo je Incko.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.