SARAJEVO - Osnovni kriterij za odobravanje budžeta institucijama BiH jeste njihova ranija potrošnja, čime institucije nisu motivisane da štede, nego, štaviše, da potroše sva odobrena budžetska sredstva čak i kada to nije nužno.
Navedeno je to u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH o reviziji učinka na temu planiranja budžetskih rashoda u institucijama BiH. Utvrđeno je da postojeći način planiranja budžetskih rashoda ne doprinosi povećanju efikasnosti i efektivnosti budžetskih izdataka, te da budžet za narednu godinu nema skoro nikakvu vezu s ostvarenim rezultatima institucija.
"Posljedica toga je da se nastavljaju finansirati niskoprioritetni i neučinkoviti programi koji iscrpljuju budžetske resurse. Dugogodišnja praksa ovakvog odobravanja budžeta dovela je do situacije da BiH ima najneučinkovitiju javnu upravu u Evropi, koja nije u stanju da efikasno odgovori na zahtjeve njenih građana", stoji u izvještaju u kojem su analizirane pripreme budžeta za 2015. i 2016. godinu.
Napomenuto je da su međunarodni projekti podrške, vrijedni oko 19 miliona KM, u posljednjih desetak godina pružali podršku u jačanju javnih finansija i povećanju efikasnosti i efektivnosti upravljanja budžetom.
"Odgovorni za pripremu i usvajanje budžeta nemaju jasnu informaciju o namjeni i očekivanim rezultatima budžetskih zahtjeva, niti informaciju o postignutim rezultatima i učinkovitosti budžetskih izdataka. Bez informacija o programskim ciljevima i njihovoj realizaciji gotovo je nemoguće pripremiti i usvojiti budžet koji će poticati efikasnost i efektivnost budžetskih izdataka", navode revizori.
Ističu da većina institucija BiH nema usvojene strateške planove, koji su bitan preduslov za izradu kvalitetnog budžeta, te da i brojni medijski napisi govore da institucije troše milione KM godišnje bez konkretnih rezultata.
Istovremeno, rijetko se preduzimaju korektivne mjere niti je bilo poznato da je u zadnjih pet godina smijenjen rukovodilac ili da je neki program reduciran ili ukinut. Revizori dodaju da se ne provodi ni ocjenjivanje rukovodećih državnih službenika jer Vijeće ministara nije imenovalo komisiju za ocjenjivanje.
Revizori napominju i da proces pripreme budžeta nije blagovremen i nedovoljno je transparentan. Podsjećaju da je budžet institucija BiH od 2012. godine ograničen na 950 miliona KM i nije za očekivati da će se povećati, a paralelno s tim institucije BiH se svakodnevno susreću s novim zahtjevima i obavezama proizašlim iz potreba građana i procesa pristupanja EU. Međutim, kažu revizori, uštede su u dva navrata ostvarivane linearnim smanjenjem plata i naknada, što nije rješenje.
"Linearna smanjenja troškova ne podstiču ni efikasnost ni efektivnost budžetskih izdataka, nego se čak negativno odražavaju na učinkovite programe, dok neučinkoviti i dalje ostaju takvi, samo su njihovi troškovi manji. S druge strane, Vijeće ministara odobrava dodatna budžetska sredstva i institucijama koje nemaju obrazloženja očekivanih rezultata dodatnih sredstava", dodaju revizori i kao primjer navode da je Ministarstvu civilnih poslova u 2016. godini odobreno dodatnih 1,4 miliona KM za grantove.
U Ministarstvu finansija i trezora BiH kazali su juče da je urađen akcioni plan po preporukama revizora.
Dušanka Majkić, član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma bh. parlamenta, prokomentarisala je da BiH spada u grupu zemalja u kojoj se budžet i planira i troši bez ikakve veze s planovima rada institucija i zbog svega toga niko ne snosi odgovornost.