SARAJEVO - Djelovanje institucija vlasti u BiH u raspolaganju budžetskim novcem sadrži elemente organizovanog kriminala i korupcije, upozorio je juče Sreto Pekić, zamjenik direktora Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije BiH.
"Na nivou BiH ključ problema je u Savjetu ministara i parlamentu, ali i u Tužilaštvu BiH, koje, takođe, ne reaguje na negativnosti navedene u revizorskim izvještajima. Mi u državnim institucijama kao da se utrkujemo u razbacivanju budžetskog novca", ocijenio je Pekić govoreći na konferenciji o transparetnosti javnih finansija i o dostupnosti podataka o budžetima donesenim na 14 nivoa vlasti (BiH, eniteti, Brčko distrikt i 10 kantona).
Pekić tvrdi da nezakonito trošenje novca omogućava i Zakon o javnim nabavkama BiH, koji "podržava kriminal".
"Budući da su u proceduri izmjene Zakon o javnim nabavkama, Agencija za javne nabavke BiH požurila je sa raspisivanjem javnih poziva i sad sklapa ugovore na dvije, umjesto na jednu godinu", rekao je Pekić.
Priznao je i da Agencija za borbu protiv korupcije, mada osnovana prije tri godine, a rukovodstvo joj je imenovano prije dvije godine, još nije opravdala svoje postojanje, jer je nepopunjena zbog zabrane Vijeća ministara o zapošljavanju.
"Imamo direktora, dvojicu zamjenika i troje zaposlenih sa srednjom stručnom spremom. Čekamo zapošljavanje još devetoro s visokom stručnom spremom kako bismo konačno mogli izaći na teren", dodao je Pekić.
Damir Mehmedbašić, izvršni direktor Fondacije CPI, koja je uradila analizu otvorenosti budžeta 14 nivoa vlasti, rekao je da je pomak zabilježen na nivou BiH, koja je prethodnih godina, od mogućih 100 imala 44 boda, a u protekloj godini imala je 50 poena, što je i dalje slab rezultat.
Po dostupnosti podataka o budžetu i njegovom trošenju iza bh. nivoa slijedi Bosanskopodrinjski kanton sa 45 bodova, dok je najlošiji Zapadnohercegovački kanton sa 21 poeonom, što je u rangu sa nekim diktaturama u Africi.
"Naše istraživanje pokazalo je da je finansijska politika između institucija u BiH neusklađena, neefikasna i neodgovorna. Iz budžeta svih nivoa 60 odsto novca odlazi za plate zaposlenih u javnoj upravi i za materijalne troškove, a ostatak za socijalna davanja, koja se dijele nepravedno i samim tim neefikasno", kazao je Mehmedbašić.
Da na neracionalno pa i na nezakonito trošenje budžeta utiče nesaradnja institucija vlasti, smatra i Salko Sokolović, član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma bh. parlamenta.
"Komisija je preporučila novčane kazne za državne institucije koje su, prema revizorskim izvještajima, netransparentno trošile novac, ali je budžet BiH za 2013. godinu usvojen u parlamentu prije nego što su prihvaćeni zaključci naše komisije. Zato u ovoj godini nije kažnjena nijedna institucija", napomenuo je Sokolović.
I istraživanje Fondacije CPI pokazalo je da institucije za reviziju dobro rade svoj posao, ali institucije vlasti ignorišu njihove izvještaje.
Aleksandra Banović, analitičarka CPI-ja, rekla je da se iz podataka o budžetima u BiH ne može vidjeti koliki je ukupni javni dug, nedostaju činjenice o poslovanju vanbudžetskih fonodava i o donacijama u naturi. Analizom je utvrđeno i da su u budžetima navedeni podaci o transferima javnim preduzećima, ali nema obrazloženja za šta se konkretno izdvaja novac.
Rangiranje nivoa vlasti po dostupnosti podataka o budžetima
(od nula do maksimalno 100 bodova)
50 Bosna i Hercegovina
45 Bosanskopodrinjski kanton
42 Kanton Sarajevo
41 HNK i Brčko distrikt
40 Federacija BiH
39 Tuzlasnki i ZDK
36 Republika Srpska
35 Livanjski kanton
34 Posavski kanton
27 Unsko-sanski kanton
26 Srednjobosnaski kanton
21 Zapadnohercegovački kanton
Dobijaju milione
Parlamentarna Komisija za finansije i budžet detektuje problem u raspolaganju novcem iz budžeta BiH, ali nema pomaka zbog uticaj politike i nerada Tužilaštva BiH, tvrdi Salko Sokolović, član ove komisije.
"Zaposlenima u SIPA i Graničnoj policiji smanjene su plate, umjesto da ih se motiviše da procesuiraju nezakonitosti pri trošenju budžetskog novca", rekao je Sokolović.
Izvršni direktor Fondacije CPI Damir Mehmedbašić odgovorio je da novac nije prepreka za procesuiranje kriminala.
"Državna agencija za istrage i zaštitu godišnje dobija 50 miliona KM, a sve institucije zadužene za borbu protiv korupcije godišnje imaju 350 miliona KM, što je ogroman novac, ali opet rezultata nema", ustvrdio je Mehmedbašić.