Ambasador Kraljevine Norveške u BiH Olav Reinertsen govori o promjeni percepcije građana naše zemlje o NATO-u te benefitima koje ovo članstvo donosi.
U januaru ove godine Ambasada Norveške preuzela je ulogu kontakt-ambasade NATO-a u BiH. Kako ste zadovoljni do sada obavljenim poslom?
Tačno - od januara smo kontakt-ambasada. Trudimo se izdvojiti što više vremena i resursa u tu svrhu, tako da smo zadovoljni postignutim. Interes građana za pitanja NATO integracija u Bosni i Hercegovini znatno je porastao. Gotovo svakodnevno razgovaramo sa mladim ljudima, nevladinim sektorom, akademskom zajednicom, medijima te predstavnicima vlasti o tome šta znače članstvo i saradnja sa NATO-om.
Veliki interes za BiH postoji i u središtu NATO-a u Briselu. Ove godine često putujem u Brisel i razgovaram sa visokim zvaničnicima Alijanse. Oni žele znati na koji način se može pružiti podrška BiH, kao jednoj od tri zemlje koje su identifikovane kao ranjive nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Koliko je saradnja između NATO-a i BiH unaprijeđena? Kakvi su Vaši utisci, jesu li građani BiH dovoljno upoznati s tim šta članstvo u NATO-u donosi?
Lideri NATO-a su na prošlogodišnjem samitu u Madridu odlučili da, u svjetlu promijenjenog sigurnosnog okruženja u Evropi, implementiraju nove mjere za jačanje političke i praktične podrške partnerima, što uključuje BiH, Gruziju i Republiku Moldaviju. Za BiH to u praksi znači implementaciju novog paketa podrške za izgradnju odbrambenih kapaciteta (tzv. DCB paket), koji je službeno odobren 10. februara ove godine.
Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH se, nažalost, nalaze u veoma nezavidnoj finansijskoj situaciji. Paket podrške obuhvata devet projekata za odbrambeni sistem i tri projekta za sigurnosni sistem BiH. Radi se o vrijednim projektima koji će značajno doprinijeti jačanju kapaciteta odbrambenog sektora, te će se njihovom implementacijom još više unaprijediti saradnja BiH i NATO-a. Govorimo o infrastrukturnoj pomoći, nabavci opreme, obuci za vojno osoblje, jačanju hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih odbrambenih sposobnosti, borbi protiv terorizma itd. Možemo se pohvaliti i učestalim posjetama visokih zvaničnika NATO-a BiH i obrnuto. Nedavno su najavljene posjete generalnog sekretara Jensa Stoltenberga te Sjevernoatlanskog vijeća, koje bi se trebale realizovati do kraja godine. Što se tiče građana BiH, kao što sam naveo, razgovaramo o tome koje su prednosti približavanja Alijansi. NATO je mnogo više od vojnog saveza. Članstvo dovodi do političke i sigurnosne stabilnosti koja je jako značajna za ekonomski rast, te privlačenje stranih ulaganja.
Svjedoci smo da u Bosni i Hercegovini političari pitanje NATO integracija često koriste za dnevne obračune. Kakva je saradnja sa vlastima u oba bh. entiteta?
U BiH se i bitna i trivijalna pitanja koriste za dnevne obračune. Mislim da je mnogo lakše težiti pronalasku zajedničkog jezika, nego tražiti razlike tamo gdje ih nema. Možemo se pohvaliti time da imamo normalnu komunikaciju sa svim predstavnicima vlasti u BiH. Svakako je lakše razgovarati o NATO-u u Federaciji BiH, gdje se gotovo svi političari slažu sa činjenicom da treba da se ide ka članstvu. Jasno nam je da Republika Srpska trenutno zagovara politiku vojne neutralnosti i to je stav koji mi poštujemo. Saradnja sa vlastima RS veoma je korektna.
U stalnom smo kontaktu sa ministrom odbrane Zukanom Helezom, njegovim zamjenicima te sa članovima interresorne Komisije za saradnju sa NATO-om. Nadamo se da će ovogodišnji program reformi biti usvojen što prije. Prije nekoliko sedmica norveški ministar odbrane posjetio je BiH i imao jako produktivne razgovore sa Predsjedništvom i Ministarstvom odbrane.
Alijansa nema namjeru da neku državu iz programa Partnerstva za mir uslovljava da ide putem koji nije sama izabrala. To je oduvijek i stav Norveške, što čini naš posao kontakt-ambasade lakšim. Ja često ponavljam, možda i prečesto, da se Norveška zaista trudi da bude jednak partner BiH. To znači da niti ja, niti moji prethodnici niti ambasador koji će me zamijeniti idućeg ljeta nismo tu da diktiramo vašim političarima kojem se vojnom savezu trebaju priključiti. BiH je suverena i nezavisna država koja sama treba da donosi takve odluke. Kroz 25 godina postojanja naše diplomatske misije ovdje, nikada nismo vašim političarima držali pridike niti im postavljali uslove. U tom smjeru će se i nastaviti naš odnos. Ali isto tako, smatramo da je veoma bitno da podijelimo sa vama naše iskustvo. Norveškoj je članstvo u NATO-u donijelo stabilnost i ekonomski rast. Bilo bi licemjerno da ne propagiram jačanje spone sa NATO-om kada sam sasvim siguran da bi to BiH i njenim građanima bilo od koristi.
Prilikom preuzimanja dužnosti kontakt-ambasade za saradnju sa NATO-om istakli ste, između ostalog, da ćete se boriti protiv malignih stranih utjecaja, dezinformacija... Koliko su jaki ti utjecaji i odakle oni najviše dolaze?
Borba protiv malignih stranih utjecaja i dezinformacija zahtijeva integrirani pristup koji uključuje državne institucije, civilno društvo, medije i građane. Živimo u svijetu društvenih mreža koje su često plodno tlo za širenje lažnih vijesti i propagande. Bitno je da se spriječe eventualni pokušaji destabilizacije zemlje, širenja političkih podjela ili poticanja na nasilje i ekstremizam. Smatram da je bitno da BiH sarađuje s međunarodnim organizacijama, uključujući EU i NATO, kako bi bolje razumjela i suzbila strane utjecaje i dezinformacije. U tom polju imamo dosta iskustva.
Posljednje istraživanje pokazalo je da slika unutar BiH, kada je riječ o NATO integracijama, nije crno-bijela. Kako iskoristiti podatak da je čak trećina građana koji žive u Republici Srpskoj za pridruživanje naše zemlje najmoćnijem vojnom savezu?
Naš projektni partner Atlantska inicijativa nedavno je proveo istraživanje o percepcijama NATO-a koje je uključilo više od 1.000 ispitanika. Vjerujem da mislite na rezultate tog istraživanja. Lično sam pozitivno iznenađen statistikom. U vašem pitanju se krije i odgovor - ispitanici su prepoznali da se radi o najmoćnijem vojnom savezu i da je u interesu BiH da bude dio tako značajne porodice istomišljenika. Istraživanje nam daje vjetar u leđa da ne trebamo odustati od dijaloga i promovisanja NATO vrijednosti.
Saradnja naše dvije zemlje traje skoro tri decenije. Na kojim poljima vidite prostor za njeno unapređenje?
Možemo se pohvaliti zaista odličnim bilateralnim odnosima naših zemalja. Smatram da, 28 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH ne treba posmatrati kao "specijalan slučaj" niti kao postkonfliktno društvo, već kao ravnopravnog partnera. Mi smo u proteklih četvrt vijeka pokazali svoju predanost BiH kroz razvojnu saradnju. Međutim, sada je vrijeme da se okrenemo ekonomskoj i komercijalnoj saradnji i da se potrudimo da jača trgovinska razmjena između naše dvije države.
Na moju inicijativu je u decembru 2020. osnovana Poslovna asocijacija Norveške i BiH (NBBA), zahvaljujući kojoj su uspješno implementirane investicije i projekti u energetskom sektoru u BiH. Neke norveške kompanije već su prisutne u BiH, a mnoge od njih vide BiH kao potencijal za buduće aktivnosti i širenje tržišta.
Na primjer, zahvaljujući NBBA, nedavno je otvorena solarna elektrana snage 45 MW u Drinovcima, Grude, koju je izgradila norveška kompanija "Greenstat". Sigurni smo da je još mnogo takvih projekata pred nama u sektorima poput zelene energije, IT-ja, turizma i šire.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država)
