BANJALUKA - Siromaštvo i nezaposlenost najveći su problemi žena na selima u RS i zbog toga je njihov položaj ugrožen, tvrde udruženja i institucije koje se bave pravima žena.
Iz udruženja i institucija poručuju da je za žene na selu, koje su ocijenjene kao marginalizovane grupe i čija je uloga u društvu zanemarena, Internet nešto što im je krajnje neophodno.
S obzirom na to, uz siromaštvo i nezaposlenost, grupe koje se bave pravima žena ocijenile su da je internet priključak treći na listi priroriteta koji hitno mora biti riješen jer je to njihov put ka opismenjavanju.
Predstavnici svih grupa su složni da su žene na selu u daleko lošijem položaju nego "gradske žene".
"Ženama je potrebno da nauče pisati, čitati, komunicirati s ljudima, a to ništa ne mogu bez Interneta", kazala je Slađana Ujić, predsjednica Udruženja žena "Snop" iz Rogatice.
Ona je istakla da nadležne vlasti moraju naći način da nekako poboljšaju položaj žena, te da im omoguće pristojne uslove za život.
Jovanka Popović, predsjedmik Udruženja žena "Derventa" iz Dervente, rekla je da je žalosno to što mlade žene koje imaju od 25 do 30 godina ne znaju čitati i pisati.
"One su bukvalno zaostale i većina ih ne zna koja su njihova prava", kazala je Popovićeva i dodala da je ovoj populaciji hitno potrebna edukacija.
"Redovno obilazimo sve mjesne zajednice gdje smo bili svjedoci da su te mlade žene zainteresovane za obrazovanje i usavršavanje svog znanja, ali da za to nemaju uslova", istakla je Popovićeva.
Prema njenim riječima, idealno bi bilo da institucije u RS obezbijede podsticajna sredstva kako bi mogle na neki način da same razviju neki mali biznis.
Desanka Rađević, predsjednik Udruženja "Žena i porodica" iz Gradiške, rekla je da su žene koje žive na selu u maloj prednosti u odnosu na žene koje žive u gradu.
"One su u prednosti samo kada je u pitanju kvalitet hrane, ali to se ne može ni porediti s negativnim stvarima s kojima se suočavaju žene koje moraju živjeti na selu. Bez dileme, njihov život je zaista loš", kazala je Rađevićeva.
Ona je dodala da će akcije poboljšanja uslova na selu teško biti sprovedene, jer za to nema uslova, ali ni volje nadležnih.
Jelena Milinović iz Gender centra Vlade RS rekla je da je Vlada zadužila njih i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da u 2010. godini izrade Akcioni plan za poboljšanje položaja žena na selu u RS.
"Položaj žena na selu u RS, prema istraživanjima i analizama koje smo radili u toku ove godine, nepovoljan je. Ukoliko se njihov položaj i standard života ne promijene nabolje, prijeti opasnost potpunog napuštanja seoskih područja", kazala je Milinovićeva.
Žene na selu su opterećene teškim poslovima, ne ostvaruju prihode, nemaju informacione i komunikacione tehnologije.
"Posebnu pažnju treba usmjeriti na potrebe višestruko diskriminisanih grupa, kao što su žene s invaliditetom, žene žrtve nasilja, pripadnice nacionalnih manjina, žene izbjeglice i žrtve drugih oblika diskriminacije", kazala je Milinovićeva i dodala da ovako težak i nepovoljan položaj žena zahtijeva hitne mjere i programe za njegovo unapređenje.
Ivan Šijaković, sociolog iz Banjaluke, rekao je da je položaj žene na selu težak i složen jer se žene poistovjećuju s temeljom domaćinstva.
"Mnogi se drže izreke 'Ne stoji kuća na zemlji, već na ženi'. Žene na selima moraju da rade poslove u kući, poslove van kuće, da čuvaju djecu i slično, tako da je spektar njihovih poslova širok", pojasnio je Šijaković.
Prema njegovim riječima, dosta žena i odlazi sa sela, ali je problem ženama koje žive na selu i to što nerijetko imaju puno djece.
"Kako se društvo bude razvijalo, biće popravljen i položaj žene na selu", istakao je Šijaković.