BOSANSKA OTOKA - Nakon što je prije deset godina ostala bez posla, Suada Akmadžić, diplomirani inženjer poljoprivrede iz Bosanske Otoke, posvetila se proizvodnji organske, zdrave hrane i vremenom postala jedan od najvećih proizvođača te vrste hrane na prostoru Unsko-sanskog kantona.
Ona kaže kako je bez posla ostala nakon privatizacije Zemljoradničke zadruge "Otoka".
"Kako bi osigurala egzistenciju četvoročlanoj porodici, odlučila sam da se posvetim onome što najbolje znam. Mnogi su me odvraćali, govoreći da se od poljoprivrede ne može živjeti, ali ja sam dokazala kako ipak može", kaže Suada.
Dodaje kako se u početku bavila rasadničkom i proizvodnjom povrća, te da je u nedostatku plastenika za proizvodnju koristila olupine starih automobila, odbačene šporete, frižidere i druga improvizovana pomagala. Prvobitnu dobit iskoristila je, kako kaže, za nabavku plastenika, gdje trenutno uzgaja paradajz koji ovih dana dozrijeva.
"Ovdje sam od jutra do mraka. U ovom plasteniku, čija je površina oko stotinu kvadratnih metara, imam oko 350 strukova paradajza. Naredne godine planiram nabavku još jednog plastenika i proizvodnju paprike", kaže Akmadžićeva. Dodaje kako u svojoj proizvodnji ne koristi nikakve hemikalije.
"Koristim organsko đubrivo, kvalitetnu zemlju i redovno navodnjavam. Nastojim da proizvodim zdravu hranu, apsolutno bez pesticida. Muž i ja obrađujemo i oko jedan hektar zemljišta u Otočkim poljima, na kojem smo zasijali kukuruz, grah i krompir. Očekujem urod četiri-pet tona krompira. Raditi se mora, pa kad se vrijedno radi, i isplati se", dodala je Suada Akmadžić, koja je silom prilika inženjersku fotelju morala zamijeniti motikom i plastenikom.