SREBRENICA Povratnici u Srebrenici ne žele da ova općina bude pod jurisdikcijom Republike Srpske, odnosno Vlade RS, koja je kriva za genocid u Srebrenici.
`Međunarodni sud pravde u Hagu je donio jasnu presudu ko su počinitelji genocida i više niko nema pravo da Srebrenicu ostavi pod ingerencijom RS`, kaže Sadik Ahmetović, jedan od članova Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje povratnika iz Srebrenice.
Bošnjaci traže da Srebrenica dobije status distrikta. U suprotnom, za 14. mart najavljeno je kolektivno iseljenje Bošnjaka povratnika.
Inicijativni odbor za kolektivno iseljenje iz Srebrenice, koji je domaćim i međunarodnim zvaničnicima prekjuče uputio proglas sa svojim zahtjevima, smatra da se Vlada RS nikada nije ozbiljno pozabavila projektima revitalizacije ove općine i stvaranju uslova za održivi opstanak. Prema procjenama, u Srebrenici je zaposleno samo oko 250 povratnika bošnjačke nacionalnosti.
`Vlada RS je zaboravila i građane srpske nacionalnosti jer je njihova politika da ovdje ne urade ništa kako ne bi došlo do većeg zamaha povratka Bošnjaka`, tvrdi Ahmetović.
Predsjednik Odbora Ćazim Duraković tvrdi da proglas i odluka o kolektivnom iseljenju nisu s političkom pozadinom, već volja građana koji su, uprkos tragičnoj prošlosti i golgoti koju su proživjeli, pokušavali da normalizuju život u Srebrenici.
`Proglas je napisan prije haške presude, a presuda je samo pojačala želju da iselimo`, istakao je Duraković.
Hatidža Mehmedović, koja se prije pet godina vratila u Srebrenicu, kaže da su prava povratnika ugrožena. Uspomene na sretne dane držale su je u namjeri da živi u Srebrenici ali, kaže, nema osnovnih uslova za to.
`Ako se trebaš liječiti, ne možeš. Šalju te u Beograd, a Tuzla i Sarajevo su nam inostranstvo. A ja ne želim da se liječim u Srbiji`, poručuje Mehmedovićeva.
Prema procjenama općinske vlasti, polovina od oko 4.000 bošnjačkih povratnika su formalno, ali ne i administrativno povratnici u rodni kraj. Uprkos povratku, i dalje su prijavljeni u općinama Federacije BiH zbog ostvarivanja određenih beneficija (RVI, demobilisani borci, školovanje), koje teško ili nikako ne bi mogli ostvariti prijavljivanjem boravišta u RS.
Ništa manje nisu nezadovoljne ni šesnaestogodišnja Verica Stjepanović i sedamnaestogodišnja Meliha Rahmanović. Ukoliko im se ukaže prilika željele bi napustiti Srebrenicu, za koju kažu da je `mrtav grad`.
`Želimo živjeti zajedno, u miru, a stalno nas razdvajaju. Vladu RS uopšte ne interesuje kako mi ovdje živimo, što nemamo gdje izaći, što su ljudi bez posla. Možda čak Bošnjaci imaju veću pomoć nego mi, Srbi`, kaže Verica Stjepanović.
Načelnik općine Srebrenica Abdurahman Malkić za danas je sazvao sastanak s predstavnicima Inicijativnog odbora za kolektivno iseljenje. On navodi da su zahtjevi tog odbora slični zahtjevima izvršne vlasti u Srebrenici, koja je prije pet godina usvojila Rezoluciju o posebnom statusu Srebrenice. Malkić navodi da Vlada RS ne želi da osposobi prirodne resurse u Srebrenici, čime bi se potakao razvoj općine i povećala zaposlenost. Kao primjer navodi banju Guber, koja je, navodi on, `privatizirana s ciljem da ne radi`.
`Premijer Dodik je u dobroj mjeri doprinio stvaranju teške političke situacije u Srebrenici. Ali, iseljavanje povratnika je nesvjesno podupiranje etničkog čišćenja. Nisam za to da podupirem to čišćenje, ali jesam za realizaciju zahtjeva koji stoje u proglasu`, istakao je Malkić.
On smatra da lokalna izvršna vlast sama ne može riješiti problem, već da entiteti i međunarodna zajednica u BiH treba da se uključe jer se radi o ozbiljnoj stvari. Međutim, juče osim nekoliko novinarskih ekipa nije bilo drugih posjetilaca srebreničkom kraju.