SARAJEVO - Vijeće ministara BiH usvojilo je jučer Strategiju i Akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma te Sporazum o sistemu elektronske razmjene podataka iz policijskih evidencija. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić istakao je da je izglasavanjem ove strategije i sporazuma Vijeće ministara ispunilo sve uslove za liberalizaciju viznog režima za građane BiH.
"Ispunili smo sve obaveze iz 'mape puta' za liberalizaciju viznog režima, što će, nadam se, Evropska komisija valorizirati kako bi građani BiH ušli na bijeli šengen. Važno je da smo razgovorima i dogovorima došli do ispunjenja ovih uslova", rekao je Špirić.
On je podsjetio da su usvojene izmjene Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku, stretegije i akcioni planovi borbe protiv korupcije, organiziranog kriminala i opojnih droga.
"Od jula ove godine izdato je više od 41.000 pasoša po biometrijskom sistemu, a sve institucije su spremne za izdavanje biometrijskih pasoša od 15. oktobra ove godine. Mislim da je ovo dobar dan za građane BiH jer smo, prema ocjenama relevantnih institucija, na nivou provedbe uslova kao i Srbija i Crna Gora, stoga vjerujem da će Evropska komisija i građanima BiH omogućiti ulazak na bijeli šengen", rekao je Špirić. Sporazum o elektronskoj razmjeni podataka iz policijskih i tužilačkih evidencija predviđa da server za razmjenu podataka bude smješeten u Direkciji za koordinaciju policije. Špirić kaže da je ispunjen normativno-pravni uslov, a da će trebati vremena za tehničku realizaciju ovog sporazuma.
"Nismo se mogli dogovoriti da server bude u IDDEEA, odnosno Ministarstvu bezbjednosti pa smo izabrali ovu direkciju. To je ujedno i doprinos razvoju institucija osnovanih reformom policije, ali će nam trebati i vremena da to tehnički provedemo", rekao je Špirić.
Vijeće ministara BiH na jučerašnjoj je sjednici usvojilo i Informaciju o makroekonomskim kretanjima u BiH za prvih šest mjeseci. U informaciji se navodi da je industrijska proizvodnja pala za oko deset odsto dok je u RS, zbog pokretanja proizvodnje u Rafineriji nafte u Brodu, porasla za oko 17 odsto.
"Zabilježen je pad indirektnih poreza, a porast direktnih poreza kao i smanjenje zaposlenosti za 0,4 odsto. Ovi podaci nisu sjajni, ali su podnošljivi s obzirom na činjenicu da oporavak poslije rata ide zaista teško", rekao je Šprić.