SARAJEVO - U BiH, prema procjenama, oko 150.000 izbjeglih i raseljenih još čeka da se vrati u svoj dom, a među njima je i 7.000 onih koji žive u kolektivnim centrima.
Parlamentarna skupština BiH rekla je da je za ovo pitanje potrebno 1,2 milijarde maraka. U 2011. godini nismo imali budžet za potrebe povratka, a ove godine na bh. nivou za te namjene je izdvojeno 1,5 miliona maraka. Po tome, trebalo bi više od 110 godina da se ovo pitanje riješi.
Zastoj u obnovi kuća sredstvima Fonda za povratak BiH najvjerovatnije se nastavlja i ove godine. Zbog odluka o privremenom finansiranju prošle godine nije bilo novca za nove projekte u oblasti povratka, a problem su bile i procedure izbora korisnika, jer se dugo čekalo formiranje Savjeta ministara BiH bez kojeg nije mogla biti imenovana nova devetočlana komisija za izbjegle i raseljene BiH, u kojoj su po tri Srbina, Bošnjaka i Hrvata, među kojima i resorni ministri. Komisija nije formirana ni ove godine jer se SDA i SDP BiH u FBiH ne mogu dogovoriti koja dva člana, osim Adila Osmanovića, ministra raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, će biti članovi komisije. Ove godine stvar je u neku ruku spasila međunarodna donatorska konferencija održana krajem aprila u Sarajevu kada je za BiH prikupljeno oko 70 miliona maraka, pa će tim novcem povratak opet biti pokrenut iduće godine kada se očekuje realizacija prvih projekata.
S obzirom na to koliko novca je ove godine na raspolaganju za potrebe povratka, sumnjam da će Fond imati šta da radi, kazala Zukićeva
U nevladinom sektoru ističu da je Fond za povratak djelimično ispunio očekivanja, ali da to nije adresa koja u potpunosti rješava sprovođenje Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji se tiče povratka, lokalnog integrisanja ili samo naknade štete za imovinu koja se ne može vratiti izbjeglim i raseljenim.
"Fond za povratak BiH koji je formiralo Predsjedništvo BiH nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom, odnosno Aneksom 7. Taj fond još od 1996. godine trebalo je da bude organizacijska jedinica koja bi prikupljala novac za naknade šteta, povratak, rekonstrukciju. To se nije desilo, pa je Fond na sprovođenje pomenutog aneksa samo djelimično odgovorio", kazala je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH.
Ova institucija bi mogla da se unaprijedi ako bi konačno otpočeo s poslom zbog kojeg je i prvobitno trebalo da bude formiran i ako bi se "preimenovao" u fond za izbjegla i raseljena lica. Takav fond trebalo bi da ravnopravno rješava sve opcije predviđene Aneksom 7, jer je krajnje vrijeme da se rješavaju i pitanje rekonstrukcije i slobodnog izbora mjesta življenja i da se ljudima nadoknađuje pravo na dom. U tom smislu mnogo se očekuje od zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim licima čiji nacrt bi pred bh. parlamentarcima trebalo da se nađe u oktobru.
"S obzirom na to koliko novca je na raspolaganju za ove namjene sumnjam da će Fond imati šta da radi", kazala je Zukićeva ističući da formalna promjena naziva neće ništa poboljšati ako se ne obezbijede sredstva za šta su odgovorni entiteti i Brčko distrikt.
Drago Vuleta, pomoćnik minstra za izbjeglice i raseljena lica RS, kazao je da je tek u posljednje tri godine Komisija za izbjeglice i raseljena lica BiH koja raspoređuje novac Fonda uspjela da riješi krupna pitanja, a pogotovo raspuštanje kolektivnih centara u Bratuncu, Srebrenici i Kotor Varošu.
"Ako se želi riješiti ova problematika, potrebno je što prije donijeti zakon i druge akte koji ga prate, u skladu sa revidiranom Strategijom za sprovođenje Aneksa 7 koja je usvojena 2010. godine, a još se ne sprovodi. Novim zakonskim rješenjem predviđeno je da svi nivoi vlasti izdvajaju najmanje dva odsto budžeta da bi pitanje izbjeglih i rasljenih u BiH bilo riješeno u naredne četiri godine", objasnio je Vuleta.
Mlađen Božović, direktor Fonda za povratak BiH, kaže da je problem kritika na račun te institucije odnos raspodjele sredstava među tri naroda u BiH.
"Kritiku više zaslužuju oni koji donose političke odluke jer je Fond praktično koordinator aktivnosti i posrednik u rješavanju problema, o čemu odlučuje nadležna komisija", kazao je Božović ističući da je prošle godine potrošeno oko 38 miliona maraka za ranije odobrene projekte.
Kritiku više zaslužuju oni koji donose političke odluke, kazao Božović
Fond za povratak BiH prošle godine potrošio je budžet vrijedan 460.186 KM, a najveći dio novca otišao je na plate i naknade. Riječ je o 390.158 maraka za bruto plate i razne naknade 12 zaposlenih. Za osam radnika našlo se i 2.463 KM za stimulacije, a najmanja je iznosila 139 KM.
Iznajmljivanje poslovnih prostorija od januara do marta 2011. godine Fond je platio 11.300 maraka. U nove kancelarije kojima raspolaže Služba za zajedničke poslove institucija BiH Fond je preselio u martu 2011. godine. U finansijskim izvještajima Fonda za 2011. godinu na poziciji tekući grantovi za program povratka izbjeglica iznosili su 56.570.090 KM, a potrošeno je 38.459.856 maraka.
Brojke
Budžet - Tražili 567.000 KM, potrošili 460.186 KM
Bruto plate - 337.886 KM (12)
Naknade - 52.272 KM
Putni troškovi - 5.486 KM
Telefonske i poštanske usluge - 13.245 KM
Troškovi za službena vozila (3) - 13.333 KM
Iznajmljivanje zgrada - 11.300 KM
(Sutra: Analiza rada Kancelarije za razmatranje žalbi)