BANJALUKA - Agencija za razvoj visokog obrazovanja i obezbjeđivanje kvaliteta (HEA) BiH za zakup poslovnog prostora u Banjaluci prošle godine potrošila je 135.733 KM, iako joj je Vlada RS još u julu 2008. godine dodijelila prostor na trajno korištenje.
Izvor "Nezavisnih" upućen u odluke rukovodstva HEA BiH kaže da je direktor otkazao besplatan prostor (montažnu "Marlesovu" baraku) od 362 kvadrata dobijen od Vlade RS i iznajmio ekskluzivan prostor rezidencijalnog tipa, koji mjesečno građani BiH plaćaju 9.876 maraka.
Husein Nanić, direktor te agencije, tvrdi da je ugovor o iznajmljivanju poslovnog prostora zaključen sa najjeftinijim od 20 ponuđača i da je on revidiran ove godine, po preporuci Savjeta ministara BiH o štednji. Cijena kvadrata ove godine plaća se 17, umjesto dosadašnjih 18 KM, a otkazano je i korištenje garaže, za koju je zakupnina mjesečno iznosila 300 KM.
"Tako ušteda od 2012. godine po pitanju zakupa iznosi 10.188 maraka ili oko 8,5 posto", navodi se u Nanićevom odgovoru.
Dodaje se da je po preuzimanju dužnosti pokrenuo rješavanje statusa dodijeljene barake, ali da druge nadležne institucije, poput Republičke geodetske uprave i Ministarstva odbrane BiH, nisu završile svoj posao.
"Dakle, umanjili smo cijenu zakupa, aktivno tražimo rješavanje pitanja uknjižbe barake i tražimo aktivno mogućnost trajnog smještaja u adekvatan prostor državne imovine, odnosno barake. Agencija ne može uticati na odluke drugih institucija koje treba da urade svoj dio posla", navodi Nanić.
Na plate zaposlenih lani je potrošeno 538.742 KM, dok su razne naknade, poput prevoza, toplog obroka, regresa i odvojenog života, budžet BiH koštale 104.514 KM.
Radnici HEA BiH prošle godine po zemlji i inostranstvu su putovali u vrijednosti od 40.537 maraka, a nije se štedjelo ni kada je priča na mobilni telefon u pitanju. Računi za mobilne devet zaposlenih plaćeni su 9.819 maraka, što je skoro polovina ukupnog troška za telefonske i poštanske usluge.
Kancelarija za reviziju institucija BiH otkrila je i nepravilnosti u vezi s putnim nalozima. Uočeno je da u pojedinim slučajevima upisane relacije na nalozima ne odgovaraju priloženim računima - gorivo je tokom cijelog mjeseca sipano u Sarajevu, a u putnim nalozima stoje relacije u vezi s Banjalukom. Takođe, pojedina vozila korištena su za vrijeme godišnjih odmora, a na pojedinim nalozima uočeni su veći rasponi kilometraže evidentirani kao loko vožnja.
Unutar stavke "ugovorene usluge" najviše novca potrošeno je za plaćanje radnika angažovanih po ugovoru o djelu - ukupno 81.902 KM. Članovi Upravnog odbora HEA BiH, njih deset, plaćeni su 76.800 maraka, a tokom cijele 2011. godine održali su šest sjednica.
Upućeni kažu da bi postojanje HEA BiH bilo opravdano da je zaživio bolonjski proces, najveća reforma visokog obrazovanja u Evropi, ali nažalost devet godina od kada je on započet u BiH rezultati su više nego skromni.
Veća mobilnost studenata i diplome koje bi se priznavale i van granica domovine - to su bili ciljevi bolonjske reforme. Ipak, deset godina nakon početka primjene na mnogim univerzitetima nisu baš oduševljeni rezultatima.
"Nezavisne" su već pisale o sprovođenju bolonjskog procesa u BiH, kojem su čak i rektori domaćih univerziteta dali "klimavu" trojku. Stvarnost je ovakva - u BiH djeluju ukupno 43 visokoškolske ustanove s više od 1.000 studijskih programa, koje u stvarnosti funkcionišu u različitim sistemima. Čak i predstvnici studenata kažu da "Bolonja živi, ali diše na škrge".
U HEA BiH se pravdaju da sistem osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju ni u jednoj evropskoj državi nije uspostavljen lako i da je zahtijevao višegodišnji dijalog visokoškolskih ustanova, resornih ministarstava te nezavisnih agencija.
(Sutra: Analiza rada Instituta za standardizaciju BiH)