BiH

Istraživanje Nezavisnih novina (XXVII): Preispitati korištenje službenih automobila

Istraživanje Nezavisnih novina (XXVII): Preispitati korištenje službenih automobila
Istraživanje Nezavisnih novina (XXVII): Preispitati korištenje službenih automobila
Siniša Vujanović

BANJALUKA - Troškovi za 86 službenih vozila Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC) prošle godine iznosili su 356.309 maraka, a računi za mobilne telefone 134 radnika plaćeni su 55.214 KM pa su revizori upozorili da se ti troškovi svedu na "razumnu mjeru".

Iz  ove institucije, sa druge strane, poručuju da zbog terenskog rada ne mogu bez automobila i mobilnih telefona.

Međutim, revizori upozoravaju na činjenicu da direktor BHMAC-a i njegova dva zamjenika, kao i šefovi kancelarija i njihovi zamjenici u Banjaluci i Sarajevu imaju pravo na 24-časovno korištenje vozila, što takođe treba preispitati.

"Testiranjem upotrebe vozila u sjedištu, regionalnim kancelarijama i terenskim centrima i dalje je prisutan problem nesistematičnosti i nekompletnosti evidencija, kao i pojedinačnih slučajeva upotrebe vozila za koje se nismo mogli uvjeriti u stvarnu službenu svrsishodnost", naveli su revizori.

Pravdajući troškove službenih vozila i mobilnih telefona u BHMAC-u naglašavaju da je 70 odsto osoblja na terenu

Pravdajući troškove službenih vozila i mobilnih telefona, u BHMAC-u naglašavaju da je 70 odsto osoblja na terenu, na operacijama izviđanja i obilježavanja sumnjivih područja te kontroli zadataka na terenu i da je korištenje mobilnih telefona i automobila neizbježno.

Inače, 134 od ukupno 183 radnika ima pravo na plaćeni račun za mobilni telefon, a mjesečni limit ide od 31 marke za višeg referenta za izviđanje do 90 maraka za Dušana Gavrana, direktora Centra.

"Ranije smo koristili radio-veze, ali s obzirom na to da bazne stanice ne rade morali smo preći na mobilne. Moramo znati šta se dešava na terenu, a radnici moraju biti u prilici da u svakom momentu to jave", rekao je Gavran.

Sagovornik "Nezavisnih" koji je upućen u dešavanja u vezi sa BHMAC-om ističe da poseban problem predstavlja prikupljanje donacija, odnosno memorandum koji je BiH sklopila sa Slovenijom o osnivanju međunarodnog fonda za deminiranje IT fonda. Prema tom rješenju, za svaki prikupljeni dolar preko IT fonda Vlada SAD duplira iznos.

"Njegov zadatak je da prikuplja donacije za deminiranje u BiH iz međunarodnih izvora. Međutim, BiH nema nikakav uvid šta se dešava s novcem koji uplaćuju donatori jer IT fond nikome ne podnosi izvještaj i raspolaže namjenskim sredstvima po svom nahođenju. Neke zemlje, poput Njemačke su zbog takvog raspolaganja odlučile povući svoj novac", kazao je naš sagovornik koji je želio da ostane anoniman. Prema njegovim riječima, jedino rješenje je da BiH osnuje sama svoj fond, što je i predviđeno novim zakonom o deminiranju, ali on još nije usvojen.

"Novi zakon je upućen nadležnom Ministarstvu civilnih poslova BiH, koji je odgovoran za njegovu dalju proceduru usvajanja. Napominjemo da je navedeni zakon prije dvije godine bio upućen na usvajanje, ali je 'oboren', odnosno vraćen na doradu", objašnjavaju u BHMAC-u.

Jedan od naših sagovornika tvrdi da se Sredoje Nović, ministar civilnih poslova, snažno bori da se pomenuto zakonsko rješenje konačno usvoji i da BiH dobije svoj fond za deminiranje.

Najveći dio potrošenih sredstava otišao na plate radnika - ukupno 4.113.653 KM

Gavran objašnjava da to ne znači da u BiH neće stizati i sredstva koja se prikupljaju u Sloveniji, ali da će zemlja imati i vlastiti fond koji će direktno moći da pregovara sa donatorima.

Inače, Centar za uklanjanje mina BiH u 2011. godini potrošio je 6.323.075 maraka, a najveći dio tog iznosa otišao je na plate radnika - ukupno 4.113.653 KM. Jedna od najvećih stavki u budžetu je i iznajmljivanje poslovnih postorija na osam lokacija, a uz iznajmljivanje opreme građani BiH to su prošle godine platili 400.219 maraka.

Prema podacima BHMAC-a, na kraju 2011. godine, veličina "sumnjive površine" pod minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima je 1.367,57 kilometara kvadratnih. Iako bi, prema procjenama i donesenoj Strategiji za protivminsko djelovanje, BiH trebalo da bude očišćena od mina do 2019. godine, mnogi strahuju da taj rok neće biti ispoštovan.

Brojke

Budžet - Tražili 7.485.000 KM, potrošili 6.323.075 KM

Bruto plate - 4.113.653 KM (183)

Naknade - 694.892 KM

Putni troškovi - 53.495 KM

Telefonske i poštanske usluge - 126.866 KM

Troškovi za službena vozila (86) - 354.309 KM

Iznajmljivanje zgrada - 400.219 KM

 

(Sutra: Analiza rada Instituta za akreditovanje BiH)

Najčitanije