SARAJEVO, BANJALUKA - Stručna javnost i političari saglasni su u ocjeni da Savjet ministara BiH mora preispitati rad agencija na bh. nivou, jer državni budžet ne može da podnese troškove ogromne administracije.
Analizirajući rad 33 agencije, uprave i direkcije, "Nezavisne" su izračunale da su one za godinu dana potrošile oko 62 miliona KM. Od te cifre više od 46 miliona maraka otišlo je na plate, zakup poslovnih prostorija, službena putovanja, bolovanja, prevoz, reprezentaciju, račune za mobilne telefone i ostale privilegije direktora i zaposlenih.
Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kaže da je nekoliko puta tražila da bude urađena analiza potrebe postojanja i rada agencija, direkcija i komisija na nivou BiH.
"Do sada nisam imala previše razumijevanja, prije svega zato što Bošnjački političari nisu imali želju da se time bave. Jednostavno nisu dozvoljavali otvaranje pitanja u vezi s tim da li je neka institucija potrebna ili ne i u tom slučaju vidi se koliko su nedosljedni", kaže Majkićeva. Ona ističe da je jedan od razloga osnivanja nepotrebnih institucija zapošljavanje ljudi i to uglavnom onih iz Sarajeva.
"Ukidanje institucija najviše bi naškodilo SDA čiji najveći broj kadrova radi u tim institucijama. Oni ne dozvoljavaju otvaranje pitanja postojanja tih agencija jer tumače kao atak na državu BiH", kaže Majkićeva i dodaje da postaje neizdrživo za BiH finansiranje nepotrebnih agencija.
Borislav Bojić, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, kaže da je neophodno, kao što su to uradile "Nezavisne", uraditi istraživanje o potrebi postojanja agencija, ali u parlamentu BiH i onda bi se vidjelo da zaista ima agencija koje ništa ne rade, a troše pare iz budžeta BiH.
"Tu analizu treba uraditi objektivno sa ciljem da se uspostave funkcionalne institucije. Ima agencija koje su i potrebne, ali ima i onih koje ne rade ništa i samo troše budžetski novac i zato nam je potrebna objektivna analiza", kaže Bojić.
Ivo Miro Jović iz HDZ-a kaže da je, kao i za sve ostalo, potrebna politička volja da se uredi stanje u agencijama BiH, jer ima onih koje su osnovane, a nemaju podzakonskih akata kako bi funkcionisale.
"U BiH ne postoji tijelo kojem je u fokusu djelovanja rad agencija koje povlače znatna sredstva, a rezultati njihovog rada se ne vide. Jedini vid kontrole je usvajanje revizorskih izvještaja u parlamentu BiH i mali broj njih dođe čist i upravo zbog toga mora postojati politička volja da bude napravljen efikasan sistem koji sada nemamo", kazao je Jović i naglasio da mnoge od agencija ne opravdavaju postojanje i nemaju nikakve rezultate rada.
Predstavnici SDP BiH i SDA nisu željeli komentarisati opravdanost postojanja agencija na nivou BiH. One koje smo uspjeli kontaktirati ili su upućivali na nekoga drugoga ili su zamolili da ih nazovemo malo kasnije nakon čega se nisu javljali na telefon.
Da pitanje statusa bh. agencija treba riješiti u okviru generalne rekonstrukcije javne uprave u BiH smatra Muris Čičić, akademik i profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
"Nama ne treba ni 10 kantona u FBiH, 13 ministarstava obrazovanja ili poljoprivrede u BiH. Nađite državu u svijetu koja ima tri pošte, tri preduzeća željeznica, tri elektroprivrede, a sve to na minijaturnom prostoru. Očigledno imamo problem organizacije javnog sektora i agencije su samo simbol svega toga. Ne možemo podnijeti trošak ovolikog javnog sektora i do političara je da se sporazume i naprave racionalniju organizaciju", zaključio je Čičić.
Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, smatra da u situaciji kada vlada velika kriza, imati veliki broj agencija koje i nisu efikasne, graniči sa rastrošnošću koju BiH sebi ne može priuštiti.
"Smisao takvih agenija je asistencija građanima ili privredi u zadovoljavanju nekih potreba, a ako su njihovi rezultati loši sigurno je da treba preispitati opravdanost njihovog postojanja i rada", zaključio je Mujkić.
Lov u mutnom
Denis Telić iz Centara civilnih inicijativa (CCI) se pita do kada će budžet BiH moći da plaća sve direktore i zaposlenike agencija, od kojih većina nije profitabilna. On smatra da već dolazimo u situaciju da se zadužujemo kod međunarodnih institucija samo da bismo osigurali novac za njihove plate, a sve to vodi u bankrot zemlje.
"Već godinama se izbjegava da bude urađena prava analiza rada agencija i ministarstava i to je najveći problem. Dok god analize nema, teško je reći koliko agencija treba da postoji, a koje treba da budu ugašene. Sad je takvo stanje da se 'lovi u mutnom' i takve insitucije upotrebljavaju za zapošljavanje stranačkih istomišljenika, rodbine, vraćanje raznih usluga", naglašava Telić, koji smatra da većina građana BiH, pogotovo izvan Sarajeva, gdje je većina agencija smještena, uopšte ne znaju da one postoje.