BANJALUKA - U BiH 60 odsto građana smatra da je religija veoma bitan segment njihovog života, što našu državu svrstava u društvo religioznih zemalja, pokazuju istraživanja javnog mnjenja.
Podaci istraživanja koje je provela agencija "Gallup" pokazuju ipak da religioznost razvijenog svijeta konstantno opada i navode na zaključak da je religioznost naroda u politički i ekonomski snažnijim zemljama sve manja.
Prema ovom istraživanju, 68 odsto građana Hrvatske religiju smatra važnom stavkom svojih života, dok to isto misli i 53 odsto stanovika Srbije i 48 odsto Slovenaca.
U zemljama Evrope po ireligioznosti tradicionalno prednjače skandinavske zemlje, u Norveškoj je svega 20 odsto ljudi izjavilo da im religija nešto znači u životu, a u Švedskoj svega 12 odsto.
Istraživanje je dovelo i do podatka da čak i neke tradicionalno veoma religiozne nacije poput Italije, Španije ili Portugala važnost religije izražavaju u postotku manjem od 70 odsto.
"Tako u Italiji 69 odsto građana religiju smatra važnom stavkom života, u Portugalu 65 odsto, a u Španiji 45 odsto. Isto misli i polovina Austrijanaca, te 41 odsto stanovnika Njemačke", navedeno je u istraživanju.
Ovi podaci potvrđuju mišljenja stručnjaka da je religioznost naroda manja u državama koje su politički i ekonomski stabilnije i u kojima su informacije lakše dostupne.
Snažnije zemlje
Religioznost naroda je u politički i ekonomski snažnijim zemljama sve manja
Teolozi navode da religija predstavlja visok moralni čin praktikovanja ličnih osjećanja koja se vezuju sa Bogom ili svojim doživljajem Boga i kao takva je vrlo važan segment čovjeka.
"Ona je visok moralni čin svijesti o dobroti, toleranciji, o razumnom i uzvišenom", smatraju teolozi.
Sociolog Ivan Šijaković je kazao da je građanima u BiH i u okruženju religija jedna vrsta identiteta i da je ona pretvorena u vjeru.
"To je kod nas pretvoreno u uvjeravanje odnosno ideologiju, jer je i vjera u tom smislu neka vrsta ideologije", rekao je Šijaković.
On je naveo da narodima sa ovih prostora religija služi za razlikovanje od drugih, a ne za lično praktikovanje religije kao visokog moralnog čina svijesti.
"Ona se u ovom slučaju upotrebljava kao sredstvo za borbu protiv drugog, za razlikovanja i zato je ona kod nas u tolikoj mjeri prihvaćena", smatra Šijaković.
Ona je zato, navodi Šijaković, više prihvaćena kao vjera, a ne kao religija u smislu ličnog odnosa prema Bogu i dodao da je u razvijenom svijetu to obrnuto i religija nema taj kolektivni čin.
"Religioznost je stvar ličnog ubjeđenja i osjećanja, za čovjeka 21. vijeka je boravak u tom nekom ličnom virtuelnom svijetu nešto neobično i nekompatibilno", kazao je Šijaković.
Religioznost u državama
Država Broj religioznih (u%)
Italija 69
Hrvatska 68
Portugal 65
BiH 60
Srbija 53
Norveška 20
Švedska 12