Jasna Brkić, potpredsjednik Vlade RS i ministarka za ekonomske odnose i koordinaciju, izjavila je da je vlast u RS spremnije dočekala potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU nego u FBiH.
Ona kaže da to nije kritika na račun FBiH već da na to ukazuju svi makroekonomski pokazatelji i dosadašnji rezultati Vlade RS, kao i značajne investicione aktivnosti stranih investitora na ovim prostorima.
Otvaranje granica, kaže, treba gledati kao izazov da BiH uloži sve svoje potencijale kako bi sa svojim proizvodima bila konkurentna i mogla da se nametne tržištu EU.
NN: Da li su vlasti RS spremne za primjenu ugovornih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU?
BRKIĆ: Vlada RS već godinu i po radi na jačanju institucionalnih kapaciteta da bismo spremni dočekali potpis SSP-a i dalje ispunjavanje svih ugovornih obaveza koje imamo nakon potpisivanja. Imamo razvijene kapacitete u svim ministarstvima iako je to daleko od onog što je potrebno i dovoljno da bismo što efikasnije i brže ispunjavali obaveze. U svim dosadašnjim aktivnostima Vlada RS je usmjerena da dodatno jača kapacitete, da ulaže u osposobljavanje ljudi, jer nakon potpisa SSP-a očekuju nas brojne ugovorne obaveze koje moramo izvršavati. Drugi dio obaveza Vlade RS prevashodno je da pomogne našoj privredi da se snađe na novom otvorenom tržištu. Naši proizvođači su izloženi ''opasnosti'' odnosno, tržišnoj konkurenciji i mi imamo obavezu da pomognemo našoj privredi, ali samo u okviru dopuštenih sredstava. Na nama je da pomognemo domaću privredu i zaštitimo domaću proizvodnju, te stimulišemo proizvođače sa ovih prostora da ispune što prije standarde koje postavlja zahtjevno tržište EU. I prije potpisivanja SSP mogli smo izvoziti robu na tržište EU po strogo utvrđenim uslovima i standardima, ali nismo u dovoljnoj mjeri iskoristili te mogućnosti. Vrlo važan dio aktivnosti je da svi skupa posvetimo dovoljno pažnje izvozno orijentisanoj proizvodnji, a za to imamo dovoljno i ljudskih i prirodnih resursa sa kojim možemo organizovati proizvodnju prema standardima koje traži EU kako bi kasnije ravnopravno učestvali na toj tržišnoj utakmici.
NN: Kako komentarišete česte kritike na račun entitetskih i državnih institucija da nisu spremne za tržišnu utakmicu?
BRKIĆ: Vlast u RS je spremnije dočekala potpisivanje SSP i ne bih htjela da ovo bude shvaćeno kao kritika FBiH, ali to pokazuju dosadašnji rezultati i makroekonomski pokazatelji koji ukazuju da postoje značajne investicione aktivnosti na ovim prostorima. Iskazan je veliki interes stranih investitora da ulažu na ovim prostorima. Ne postoji bojazan da smo nespremni i da će nas to što smo otvorili granice ugroziti. Otvaranje granica treba gledati kao izazov da uložimo sve svoje potencijale i budemo konkurenti da nametnemo se tržištu EU.
NN: Šta BiH može ponuditi evropskom tržištu?
BRKIĆ: Svu proizvodnju koju možemo organizovati na ovim prostorima i koja zadovoljava kriterije cijenom i kvalitetom. Određene zemlje imaju velike nedostatke električne energije koju možemo izvoziti i biti konkurentni na tržištu. Naši resursi su električna energija za kojom mnoge zemlje imaju potrebu, a imamo i velike resurse u hidro i termoenergiji. Postoji veliki interes stranih investitora da ulažu u te naše potencijale. RS ima veliko bogatstvo i u drvetu, a naše šume su već ispunile određene standarde. Sa većim stepenom obrade možemo prerađivati drvo koje imamo na tržištu Evropske unije, jer smo do sada smo izvozili drvo sa vrlo malim stepenom obrade što nije dobro. RS, takođe, ima mogućnost prozvodnje zdrave hrane koju možemo ponuditi tržištu EU, a naša prednost su i izvanredni turistički potencijali. Namjera Vlade RS je da značajnija sredstva uloži u infrastrukturne projekte, izgradnje mreže autoputeva, obnavljanje postojećih puteva, modernizaciju željeznica... Sve su to pretpostavke koje su važne za sve segmete privrede i za proizvodnju i dolazak investitora, ali su vrlo privlačni i za turiste. BiH ima prirodne ljepote koje možemo ponuditi turistima, ali moramo razviti prateću industriju u turizmu, da budemo komkurentni i da se sa tim pojavljujemo na tržištu EU.
NN: Kako zaštititi domaću proizvodnju?
BRKIĆ: Vlada RS u zadnje dvije godine izdvaja značajnija sredstva za podsticaje i kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji izdvojeno je 80 miliona KM i to je jedan vid konkretne pomoći. Činjenica je da je BiH potpisala SSP kao i da smo članica CEFTA što daje mogućnost slobodne trgovine i da smo na taj način prihvatili otvorenost našeg tržišta. Mi ne možemo nedozvoljenim mjerama zaštititi domaću proizvodnju, ali možemo da rasteretimo privredu podsticajnim mjerama. Naši proizvođači su suočeni sa nizom nevidljivih barijera koje zemlje u koje izvozimo štite svoju proizvodnju. Na tržištu CEFTA nije jednostavno proizvesti neki proizvod prehrambene industije, ni u Hrvatsku, Srbiju, ni Crnu Goru i zato se mora pomoći izvoznicima da se u kontaktu sa vlastima tih zemalja riješi problem.
NN: Kada će građani BiH osjetiti pogodnosti potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU?
BRKIĆ: Potreban je vremenski period prilagođavanja i kod ukidanja određenih carina. Javnost interesuje gdje je snižena cijena recimo, računarske opreme, bijele tehnike... To interesuje običnog građanina. Puno važniji dio je da se oslobađa plaćanja carine oprema za proizvodnju i to otvara prostor da domaći privrednici, preduzetnici uvoze opremu, mašine, da organizuju proizvodnju u BiH, a da ona nije opterećena carinama, da se otvara prostor za veća ulaganja, za otvaranje većeg broja radnih mjesta što će rezultirati boljim uslovima života.
Za sada nema novih predstavništva
NN: Da li Vlada RS planira otvaranje novih predstavništva u evropskim zemljama?
BRKIĆ: Za sada ne mislimo otvarati nova predstavništva. Budućnost će vjerovatno nametnuti potrebu otvaranja novih predstavništava, jer potencijalni investitori prepoznaju ovaj prostor gdje se može ulagati i zaraditi. Ako se ukaže potreba Vlada RS će otvoriti predstavništva gdje god to bude trebalo. Imamo predstavništva u Beogradu, Izraelu, Briselu i radimo na otpočinjanju rada predstavništva u Zagrebu. Veliki je interes velikog broja privrednika iz Italije, Austrije, Mađarske, Slovenije da sarađuju sa RS, a vjerujem da će zainteresovanih zemalja biti i više.