SARAJEVO - U Ustavnom sudu BiH održana je javna rasprava u vezi sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba ustava Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/, te Izbornog zakona BiH, kojoj nije prisustvovao hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je uputio zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosi se na odredbe Ustava Srpske koje se tiču izbora predsjednika i potpredsjednika Srpske, odredbe Ustava Federacije BiH koje se odnose na izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, te odredbe Izbornog zakona BiH o izboru predsjednika i potpredsjednika u FBiH i Srpskoj.
Komšićev zahtjev odnosi se na neusklađenosti odredaba entitetskih ustava sa odredbama Ustava BiH, koje se odnose na ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju.
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti, Komšić navodi da su te odredbe entitetskih ustava u suprotnosti sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".
Članovi Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske Željko Mirjanić, Snježana Jokić i Nedeljko Glamočak, koji su učestvovali na javnoj raspravi, bili su neugodno iznenađeni nedolaskom Komšića, od kojeg su očekivali odgovore na određena pitanja, a svoje razočaranje izrazili su i članovi Ustavnog suda BiH koji su nedolazak predlagača zahtjeva ocijenili kao nepoštivanje suda.
"Suštinsko pitanje biće da li će ili neće Sud usvojiti Komšićev zahtjev. Ako ga ne usvoji, onda ostaje sadašnje stanje, a kao ga usvoji, ostaje na snazi amandman na Ustav Republike Srpske kojim je određeno kako se biraju predsjednik i potpredsjednici Srpske", rekao je Mirjanić novinarima nakon javne rasprave.
Ako Ustavni sud BiH usvoji Komšićev zahtjev i proglasi neustavnim pojedine tačke amandmana 83. Ustava Republike Srpske, Mirjanić kaže da se u tom slučaju primjenjuju ustavne odredbe koje su bile na snazi prije donošenja tog ustavnog amandmana.
On je pojasnio da su to odredbe koje su svojevremeno bile osporene kroz podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustava Republike Srpske i podsjetio da se to odnosi na pitanje konstitutivnosti naroda, koje je vođeno u ovom sudu.
"Tu postoji sukob između Komšićevog zahtjeva i odluke Ustavnog suda BiH, te načina na koji je ta odluka implementirana. Naglašavam da je odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda primijenjena u saradnji sa visokim predstavnikom BiH, koji je odobrio ustavne amandmane i na Ustav Republike Srpske i na Ustav FBiH", rekao je Mirjanić.
Predstavnici Srpske iznijeli su jasan stav da Ustavni sud BiH ne treba da ulazi u meritum spora, jer ako to učini, Mirjanić naglašava da bi se u tom slučaju zakonodavac i ustavotvorac mogli naći u poziciji da se, prema odluci o konstitutivnosti naroda, traži da se obezbijedi ravnopravna zastupljenost predstavnika sva tri naroda u institucijama vlasti što, kako kaže, znači i navođenje nacionalne etničke pripadnosti kao uslova da neko bude izabran.
"Sa druge strane, imate problem diskriminacije, gdje bi bilo utvrđeno da nije moguće utvrditi nacionalnu odrednicu da bi se neko mogao kandidovati. Ustavotvorac i zakonodavac i u Republici Srpskoj i u FBiH našli bi se između ta dva principa, što potvrđuje i teza da su prošle tri godine, a Parlamentarna skupština BiH nije u stanju da implementira odluku `Sejdić i Finci protiv BiH", ističe Mirjanić.
Član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Srpske Nedeljko Glamočak smatra da bi Ustavni sud BiH trebalo da odbaci Komšićev zahtjev kao nedopustiv, jer bi se ponovnim odlučivanjem u ovom predmetu, a imajući u vidu odluku o konstitutivnosti naroda koju je ranije donio, ovaj sud doveo u situaciju da dva puta odlučuje o istom pravnom pitanju.
"Današnje nepojavljivanje apelanta navodi nas na sugestiju da podnošenje zahtjeva nije cilj razrješenje nekih ustavno-pravnih zakonskih dilema, već više lični interes apelanta da se, eventualno, kandiduje na nekim predstojećim izborima", ocijenio je Glamočak.
Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Srpske podržava zahtjev Komšića, a predsjednik Kluba Mujo Hadžiomerović kaže da u Srpskoj "za konstitutivni narod ima mnogo diskriminišućih postupaka" i asimetričnih rješenja koja bi narednim ustavnim uređenjima trebalo urediti.
Predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević smatra da bi prihvatanje Komšićevog prijedloga, s jedne strane, doprinijelo smanjenju diskriminacije, afirmaciji jednakosti građana i naroda, a sa druge strane smanjile bi se tenzije, suprotnosti i antagonizmi koji se temelje na etničkim osnovama.
Ustavni sud BiH naknadno će donijeti odluku o Komšićevom zahtjevu.